1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hirošima – 63. godine poslije

Peter Kujath6. august 2008

45.000 ljudi je u Hirošimi obilježilo godišnjicu nuklearnog napada. 06.08.1945. godine je u Hirošimi poginulo oko 140.000 ljudi. Hirošima i Nagasaki su važan simbol u borbi za svijet bez atomskog oružja.

https://p.dw.com/p/ErJ0
Napadi na Hirošimu i Nagasaki su bili direktan povod za kapitulaciju Japana i kraj Drugog svjetskog rata.
Napadi na Hirošimu i Nagasaki su bili direktan povod za kapitulaciju Japana i kraj Drugog svjetskog rata.Foto: AP

To je već gotovo tužna rutina. Manifestacija podsjećanja na žrtve atomske bombe koja je na Hirošimu bačena prije 63.godine traje tačno 45. minuta. Tačno u 8 i 15 minuta po lokalnom vremenu kada je posada američkog borbenog aviona „Enola Gay“ na Hirošimu bacila atomsku bombu koja se zvala „Little Boy“, svake godine se oglase zvona mira u ovom gradu i počinje minuta šutnje posvećena žrtvama Hirošime. Tom prilikom su, po pravilu, u tom gradu prisutni japanski premijer te ostali visoko-rangirani političari ove zemlje, koji tokom svog obraćanja uvijek izraze nadu da se tako nešto više nikada neće ponoviti. No sama svjesnost i podsjećanja na razornu moć atomske bombe se polako ali sigurno gube.

Broj žrtava se svakodnevno povećava

Japanski premijer je tom prilikom rekao da njegova zemlja nikada neće proizvoditi, posjedovati ili na svojoj teritoriji stacionirati atomsko oružje.
Japanski premijer je tom prilikom rekao da njegova zemlja nikada neće proizvoditi, posjedovati ili na svojoj teritoriji stacionirati atomsko oružje.Foto: AP

Iako svake godine od posljedica radio-aktivnog zračenja ove bombe umire veći broj onih koji su preživjeli napad. Njihova imena se uvode u poseban registar na kamenom spomeniku u Hirošimi, koji trenutno svjedoči o 258.310 mrtvih. Jedan od preživjelih danas kaže: „Bio je to blic, plavo-bijeli blic. On je u cijelosti osvjetlio unutrašnji prostor u kojem sam se u tom trenutku nalazio. Međutim, nakon toga nisam čuo ništa glasno. Pitao sam se da li se možda negdje desila neka eksplozija i brojao sam sekunde dok nisam čuo prasak. Onda je u nebe krenuo taj ogromni oblak dima koji je imao više boja: bijela, crna, ružičasta. On se sve više povećao i kasnije je s pravom nazvan atomska pečurka.“

Ovaj svojevremeno 43-godišnji čovjek je tada, bez većih povreda, preživjeo udar atomske bombe ali je tom prilikom bio ozračen. On i njemu slični se u Japanu nazivaju „Hibakushas“ i dugo vremena su ovoj zemlji bili isključeni iz japanskog društva. Ljudi su naime strahovali da i oni ne budu ozračeni. Spor oko njihovog novčanog obeštećenja te ko će uopšte biti priznat kao „žrtva Hirošime“ morao je biti razjašnjen pred japanskim sudom. Vlada ove zemlje je tek u posljednje vrijeme promjenila svoju politiku prema tim ljudima i omogućila im besplatno liječenje. No njihove psihičke patnje teško da se koga tiču. Čak se mnogi pitaju zašto su baš oni preživjeli a ne njihovi prijatelji i rođaci.