Hljeb skuplji i do pedeset odsto

Građani Brčkog, Maglaja, Tešnja ali i još nekih gradova u BiH, hljeb će od sada plaćati po cijeni većoj za 50 procenata. Tako vekna hljeba od 600 grama u Brčkom košta 1, 20 maraka, a predstavnici Vlade, sindikata i pekara nisu pronašli dogovor o vraćanju cijena pekarskih proizvoda.

Pekari ne odustaju od svojih stavova da je poskupljenje neminovno prvenstveno zbog povećanja cijene pšenice na svjetskom tržištu. Predsjednik sekcije mlinara u Privrednoj komori Brčko Distrikta, Miroslav Ćosić, kaže da se administrativnim cijenama neće ništa postići, jer Vlada nije mjerodavna s obzirom na tržišnu ponudu i potražnju:

«Vlada može jedino da subvencira osnovne vrste hljeba od brašna tipa 500.»

Međutim za sada nema konkretnih mjera koje bi ublažile ovaj udar na socijalno ugrožene slojeve stanovništva. Nadležni jedino obećavaju da će pristupiti analizama iz kojih bi se vidjelo koliko će ustvari poskupljenje pekarskih proizvoda uticati na standard stanovništva.

Predsjednik sindikata Brčko Distrikta Ilija Kalajdžić ovako je prokomentarisao ove mjere: « Očigledno da su ovdje poremećeni odnosi. Ovdje izgleda može da radi ko hoće i šta hoće.»

Vlada spremna ukinuti carine

Zbog ublažavanja nekontrolisanog povećanja pekarskih proizvoda Federalna Vlada spremna je privremeno ukinuti carine od 6 procenata na uvoz pšenice, ali pod uslovom da mlinari garantuju da poskupljenja neće biti. Međutim mlinari smatraju da je takva mjera došla sa zakašnjenjem iako ima i onih koji pozdravljaju ovu odluku. S druge strane u Sarajevskom «Klasu» ne očekuju mnogo i podsjećaju da skoro dvije godine insistiraju na ukidanju carine na uvoz pšenice. Izvršni direktor «Klasa» Alija Šabanović smatra da bi takva odluka Vlade, koju prethodno mora da potvrdi Federalni parlament, imala ograničen efekat:

«Mi smo zbog takve mjere ograničeni na uvoz žitarica iz Srbije i Hrvatske sa kojima mi imamo ugovor o slobodnoj trgovini i na čiju pšenicu nema carine.»

Međutim koliki je apsurd sistema u BiH, govori podatak da je RS obezbjedila interventni uvoz 5 hiljada tona kukuruza iz robnih rezervi Srbije. Takvom odlukom ublažiće se posljedice suše, ali sporan je podatak što je u Srbiji na snazi Uredba o izvozu žitarica.

Poslanik u državnom parlamentu Selim Bešlagić: «Imamo dva sistema u kojima Vlada RS interveniše, ali na način da dobiva rezerve iz rezervi Srbije na 6 mjeseci otplate. To nigdje nema u svijetu da neko daje svoje rezerve drugoj državi.»

S druge strane, ministar privrede RS Rajko Ubiparip kaže da je sve dogovoreno na legalan način i kroz odluku Vlade te da se ne krši Uredba o zabrani uvoza žitarica: «Očekujemo da će u narednih desetak dana robne rezerve Srbije izvršiti pozajmnicu robnim rezervama RS od 5 hiljada tona kukuruza i da ćemo na takav način sanirali posljedice suše koja je već iza nas. »

Iako je rast cijena na svjetskom tržištu prozrokovao val poskupljenja, nadležni u BiH smatraju da se stanje stabilizuje. Međutim, evidentan je rast cijena pekarskih proizvoda u Federaciji BiH, dok su pekari u RS još prije nekoliko dana najavili rast cijena ovih proizvoda za 20 procenata, iako se za sada ne zna hoće li i kada do poskupljenja stvarno doći.