1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hoće li Atina ostati pod evropskim kišobranom?

13. april 2012

Šest mjeseci nakon što je preuzeo dužnost premijera prelazne grčke vlade Lukas Papadimos podnio je ostavku, raspustio kabinet i raspisao izbore za 6. maj. Njegova vlada je u kratkom roku spasila zemlju bankrota.

https://p.dw.com/p/14cQu
Lukas PapadimosFoto: Reuters

Cijena koju mora da plati narod Grčke je, međutim, visoka: bolni rezovi i teške mjere štednje teško su pogodili narod te zemlje. Mnogi međunarodni eksperti se pitaju da li će Grčka nakon izbora ostati na kursu štednje, kao i kako će na izborima glasati građani. Za ili protiv reformskog kursa. Tamošnji političari vjeruju da će Grci ostati na reformskom kursu. Dosadašnja ispitivanja javnog mnjenja pokazuju da će konzervativna Nova demokratija i socijalistički PASOK osvojiti apsolutnu većinu u parlamentu. Iako svjestan da njegova partija neće moći sama da formira novu vladu, konzervativac Antonios Samaras zalagao se za nove izbore. A šta se očekuje od nove vlade govori njegov stranački kolega Evangelos Antonaros, nekadašnji portparol vlade i poslanik Nove demokratije. 

Griechenland Evangelos Antonaros
Evangelos AntonarosFoto: picture-alliance/ZB

"Kao prvo potrebna nam je vlada s jakim mandatom, koja bi bila u situaciji da naše obaveze prema evropskim partnerima sprovede i u praksi, kako zemlja ne bi dublje tonula u recesiju i kako ne bi rastao broj nezaposlenih. Drugo, moramo raditi na ekonomskom oporavku zemlje. To znači da ćemo iskoristiti vrijeme koje nam je dato da konkretnim mjerama izvučemo Grčku iz mrtvih", kaže Antonaros, koji ovom porukom evropskim partnerima signalizira da će Nova demokratija ostati na reformskom kursu.

Partije koje se protive štednji sve popularnije

Izborna trka je krenula i prije nego što je premijer Papadimos objavio raspuštanje prelaznog kabineta. Stranke optužuju jedna drugu da su krive za ekonomsku krizu koja je pogodila Grčku. Uprkos tome, konzervativci i socijalisti ne isključuju mogućnost koalicione vlade. Prvi čovjek PASOK-a, Evangelos Venizelos, koji je bio i ministar finansija u prelaznoj grčkoj vladi kaže:

„Odlučiće grčki narod. Bilo bi normalno, kada bi jedna jaka vlada sprovela program oporavka grčke ekonomije i sa jednom opsežnom nacionalnom strategijom radila na obnovi zemlje."

Evangelos Venizelos
Evangelos VenizelosFoto: AP

To su glasovi najjačih partija Grčke. Međutim, zanimljivo je da su male partije koje se protive mjerama štednje sve popularnije kod birača. Ali, niko iz ove dvije partije ne vjeruje da oni mogu da osvoje većinu. Najnovija istraživanja pokazuju da će Pasok i Nova demokratija ipak moći da formiraju koalicionu vladu. Ni predsjedavajuća liberala (DISY), Dora Bakojani ne vjeruje da protivnici mjera štednje i reformi mogu da osvoje većinu.

„Naravno da u zemlji koja je pogođena tako teškom krizom jačaju ekstremne snage. Birači često ne donose racionalne odluke već ih reaguju impulsivno. Ali, ja vjerujem grčkom narodu. I znam da će, uprkos tugi, materijalnim brigama, a često i beznađu na kraju prevagnuti razum. Grčki narod zna da se sklonio pod siguran kišobran, koji se zove Evropa."

Neki su pak sigurni da, nakon svih dosadašnjih gorkih iskustava, većina Grka želi ne samo Evropsku uniju i evro, već žele i da se reforme sprovedu do kraja, ma koliko bile bolne.

Autor: Panajotis Kuparanis / Svetozar Savić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić