1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hoće li ulazak Hrvatske u EU proizvesti dodatno iseljavanje Hrvata iz Vojvodine?

10. juli 2013

Ulazak Hrvatske u EU ima prednosti i za Hrvate u Vojvodini. Iako ne postoji strah odljeva Hrvata, mladi s hrvatskom putovnicom zasigurno će iskoristiti prilike koje im se nude.

https://p.dw.com/p/193me
Foto: DW

Predstavnici većine institucija i organizacija hrvatske zajednice u Vojvodini pozdravili su ulazak Hrvatske u EU i iskazali uvjerenje da će to osnažiti međunarodni utjecaj Hrvatske, što može biti od značaja kada je u pitanju rješavanje problema s kojima se Hrvati suočavaju u ostvarivanju svojih prava u Srbiji. Nejasno je, međutim, da li će Hrvati iz Vojvodine to shvatiti kao novu priliku za iseljavanje, ovaj put po principu "trbuhom za kruhom". Odnosno, da li će - naročito mlađi građani koji imaju i hrvatsku putovnicu u džepu - ulazak Hrvatske u EU shvatiti kao zeleno svjetlo za odlazak iz Srbije.

Josip Stantić
Josip StantićFoto: DW/D.Gruhonjic

"Kao prvo, ulaskom Hrvatske u EU povećat će se osjećaj sigurnosti Hrvata u Srbiji. Činjenica je da jedan broj Hrvata u Srbiji ima i hrvatsko državljanstvo. Naravno, mladi i obrazovani Hrvati vjerojatno će odlaziti...", kaže za Deutsche Welle Tomislav Žigmanov, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.

Mato Groznica iz Hrvatskog nacionalnog vijeća u Republici Srbiji, koji je i zamjenik pokrajinskog tajnika za nacionalne manjine, pak za DW kaže da ne vjeruje da će biti značajnijeg odliva Hrvata iz Vojvodine.

"Oni koji su imali tu ambiciju, oni su to već davno uradili. Ekonomska kriza nije samo u Srbiji, ona vlada i u Hrvatskoj, a niti u Europskoj Uniji nije lako pronaći posao, sem možda nekih informatičkih i specijaliziranih zanimanja", smatra Groznica.

Oni koji su htjeli - već su otišli

Josip Stantić, novinar iz Subotice, kaže da veliki broj Hrvata u Vojvodini ima hrvatsku putovnicu, ali se slaže sa Groznicom u ocjeni da su oni koji su željeli otići - već i otišli iz Vojvodine i iz Srbije.

"Ne vjerujem da će se sada radikalno nešto promijeniti. U kontaktu sa ljudima nisam primijetio da postoji neka veća želja da se odlazi...", navodi Stantić.

On se slaže sa Žigmanovim u ocjeni da je, ulaskom Hrvatske u EU, hrvatska manjina u Srbiji dobila na samopouzdanju, jer je i rejting Hrvatske u međunarodnoj zajednici porastao, a samim tim i mogućnost da zaštiti svoju manjinu u Srbiji.

"Predstavnici hrvatske zajednice računaju s tim da će Hrvatska biti u novoj poziciji kao članica EU i da će slijediti korake koje su u zaštiti prava svojih manjina povlačili Rumunija, Bugarska i Mađarska, odnosno da će se ozbiljnije prići rješavanju otvorenih pitanja koja tište hrvatsku manjinu, a kakvih nije malo u Srbiji. Dakle, ovdašnji Hrvati sigurno neće zloupotrebljavati novu poziciju Hrvatske i neće svako malo alarmirati matičnu državu, ali svakako očekuju da problemi budu učinkovitije rješavani", smatra Josip Stantić.

Mato Groznica
Mato GroznicaFoto: DW/D.Gruhonjic

Ana iz Novog Sada porijeklom je iz Srijema i za DW kaže da i te kako razmišlja o odlasku iz Srbije, nevezano za činjenicu da ima hrvatsku putovnicu. "Ali, sama činjenica da imam hrvatski pasoš je ohrabrujuća i opuštajuća...", navodi ona.

Natalija iz Subotice, pored srbijanskog ima i mađarsko i hrvatsko državljanstvo, ali nema u planu da se odseli iz Vojvodine zbog toga. "Nemam u planu da se odselim zbog toga. Jedina mogućnost koju rado koristim sa mađarskim i hrvatskim pasošom je putovanje. A odseliću se odavde jedino u slučaju nemira u Srbiji...", kaže ona.

"Čim završim fakultet, odlazim"

S druge strane, Dušan iz Novog Sada, koji je na trećoj godini studija u Novom Sadu a rođeni je Vukovarac, za DW kaže da je odlazak iz Srbije njegov glavni plan za budućnost, odnosno kada završi fakultet. "I do sada sam, doduše, razmišljao o tome ali nemam kako. Nisam mogao naći nikakvu dobru priliku. Ali, kad završim fakultet, jako ozbiljno ću razmišljati o tome, to su planovi", veli Dušan.

Dušanova želja, međutim, nije ništa što je neobično za mlade u Srbiji, imali oni ili nemali hrvatsku putovnicu. U posljednje dvije godine primjetan je trend da nemali broj mladih u Vojvodini intenzivno uče mađarski jezik, ne bi li, iako nisu etnički Mađari, dobili dvojno mađarsko državljanstvo i time sebi otvorili perspektivu za lakše dobijanje posla u EU i za legalniji i duži boravak na Zapadu.

I različita istraživanja među mladima pokazuju slične rezultate, kada je o perspektivama riječ. Odnosno, njih više od polovine želi otići iz Srbije u inostranstvo, doduše jedan dio njih bi se nakon iskustva u dijaspori i rado vratio kući, ukoliko bi se - naravno - situacija u Srbiji konačno popravila, odnosno ne bi li se konačno počeli vrednovati rad i talenat a ne partijska pripadnost. Jer, kako kažu: sve se zemlje na ovom svijetu mogu podijeliti na one iz kojih se želi otići i na one u koje se želi otići. Srbija je i dalje, nažalost, u prvoj skupini.

Autor: Dinko Gruhonjić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić