1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

250908 EU-Innenminister Blue Card

Anke Hagedorn26. septembar 2008

Skoro sve zemlje EU su u principu za uvođenje "plave karte" ali oko detalja među članicama ipak postoje određeni nesporazumi. Problem je visina godišnje zarade.

https://p.dw.com/p/FPHO
"Plava karta" EU trebala bi postati atraktivna za stručnjake iz Azije, Afrike i Južne Amerike. Do sada su u Evropu dolazili uglavnom neobrazovani useljenici.
"Plava karta" EU trebala bi postati atraktivna za stručnjake iz Azije, Afrike i Južne Amerike. Do sada su u Evropu dolazili uglavnom neobrazovani useljenici.Foto: chromorange

Do sada su u Evropu dolazili uglavnom neobrazovani useljenici. U Americi od ukupnog broja useljenika je čak 55 posto visoko obrazovano dok je taj procenat u Evropi svega pet posto. Plavom kartom bi se to trebalo promijeniti. Ova karta bi visokokvalifikovanim strancima najprije omogućila dvogodišnji boravak u EU. Preduvjet je da te osobe imaju radni ugovor koji im garantuje godišnju zaradu od najmanje 42 hiljade eura.

Novac je uvijek najvažnija stvar

Preduslov za dodjelu "plave karte" je u svakom slučaju ponuda za konkretno radno mjesto.
Preduslov za dodjelu "plave karte" je u svakom slučaju ponuda za konkretno radno mjesto.Foto: picture-alliance/dpa

Njemačka vlada je odlučila da strani stručnjaci, koji žele doći u ovu zemlju, godišnje moraju imati primanja od najmanje 63.500 eura, dakle znatno više nego što bi to bilo propisano "plavom kartom". Njemački ministar unutrašnjih poslova Volfgang Šojble (Wolfgang Schäuble) pojašnjava: "Njemačka vlada smatra da u zemlju ne treba dovoditi jeftinu radnu snagu, već stručnjake koji su potrebni u određenim oblastima. Oko toga smo potpuno suglasni."

Druge zemlje članice EU imaju drugačije stavove. Češka i Mađarska smatraju da je granica, koju je postavila Evropska komisija za useljavanje stranih stručnjaka, još uvijek previsoka, pogotovo kada je riječ o angažovanju stranih ljekara.

Da li je potrebno otvoriti tržište rada?

Vlasnici "Plave karte" bi imali ista radna i socijalna prava kao i ostali građani EU.
Vlasnici "Plave karte" bi imali ista radna i socijalna prava kao i ostali građani EU.Foto: picture-alliance / dpa

Ministar Šojble ima jasan stav: "Tržište rada želimo polako otvarati za stručnjake koji su nam potrebni. Ne dolazi u obzir da, umjesto njemačke zapošljavamo stranu, jeftinu radnu snagu, i zbog toga moramo pomno pratiti da ne dođemo u situaciju koja bi omogućila zloupotrebu koju mi ne možemo opravdati."

Šojble smatra da "plava karta" treba biti radna dozvola o čijem izdavanju treba da odlučuje svaka članica EU na nacionalnom nivou: "Visokokvalifikovane osobe, koje dobiju radnu dozvolu u EU, smiju svo vrijeme posjedovanja te dozvole slobodno putovati po Evropi. Raditi ne smiju svuda, to ostaje odluka svake zemlje članice."

Osebe koje dobiju "plavu kartu" moći će nakon dvije godine produžiti boravišnu vizu. Oni koji u jednoj ili više zemalja EU provedu između dvije do pet godina, mogu dobiti i stalnu dozvolu boravka.