Hoče li biti reformi u BiH

Ako ove sedmice budu formirani Vijeće ministara BiH - što je realno za očekivati - i nove vlasti u Federaciji - što je manje izgledno - pro-evropske reforme u ovoj zemlji bi se mogle pokrenuti iz sadašnje potpune letargije. Nedavno usvojena rezolucija Komiteta za vanjske poslove Evropskog parlamenta koja je pozvala BiH da hitno krene u ispunjavanje uvjeta EU, u ovoj je zemlji protekla gotovo nezapaženo. A da na listi zahtjeva Bruxellesa nije samo reforma policije, pokazuju i slijedeće riječi Osmana Topčagića, direktora Direkcije za evropske integracije BiH :

„Ali, isto tako, i dalji napredak u saradnji s tribunalom u Hagu, usvajanje zakona o javnom RTV servisu u Federaciji, primjena strategije i akcionih planova, vezanih za reformu javne uprave, dalje mjere na objedinjavanju jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH“.

Kao jedan od uvjeta EU, Topčagić je spomenuo reformu javnog RTV servisa. Medjutim, nedavni politički pritisci na BHT1, od strane vlade Republike Srpske, pokazali su da je okvir u kome djeluje javna RTV u BiH daleko od onog kojeg priželjkuje EU i koji odgovara evropskim standardima slobode i neovisnosti medija. Tako danas u Sarajevo stiže Miklos Haraszti, predstavnik OSCE-a za slobodu medija, kako bi samostalno donio sud o aktuelnoj medijskoj situaciji u BiH. Svakako, korak nazad za BiH predstavljaju učestale najave o produženju mandata kancelariji visokog predstavnika medunarodne zajednice, i nakon 30. juna ove godine. I u EU postoje kontradiktornosti oko te odluke. Doris Pack, poslanica Evropskog parlamenta, smatra da je preuranjeno donositi odluku o zatvaranju kancelarije visokog predstavnika. Medjutim, slijedeća izjava Frane Maroevića, port-parola delegacije Evropske komisije u Sarajevu, sadrži drugačiju poruku:

„Naš stav je uvijek bio da se treba zatvoriti ured visokog predstavnika, u kontekstu da BiH sama napreduje na putu ka EU“, istIče Maroević..

Negativne reakcije u BiH izazvala je i jedna izjava ministra vanjskih poslova Slovenije Dimitrija Rupela da će EU nastaviti pregovore sa Srbijom o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, bez obzira na to što general Ratko Mladić nije izručen haškom sudu za ratne zločine. Za BiH, puna saradnja s haškim tribunalom je na čelu liste zahtjeva EU, iako se po svim informacijama ni Radovan Karadžić, ni general Mladić, a ni preostala dvojica bosanskih Srba, optuženih za ratne zločine ne nalaze u ovoj zemlji. Očigledno, na putu ka EU, BIH se nalazi u nalazi u potpunom raskoraku. EU na BiH trenira strogoću više nego na bilo kojoj drugoj zemlji. Politički lideri u ovoj zemlji, opet, pokazuju potpuno nerazumjevanje i nespremnost da BIH približe evropskim standardima i EU.