Holandija nakon ubistva Thea van Gogha

Nakon van Goghovog ubistva izvrseno je vise napada u dzamijama i drugim muslimanskim ustanovama, ali i u crkvama. Slika multikulturnog zivota u Holandiji masivno je narusena. Integracija stranaca u zapadno drustvo ne smije biti prepustena slucaju, komentira Peter Philipp.

Ubistvo holandskog reditelja bio je sok ne samo za Holandjane vec i za Nijemce. Mnogi su tvrdili da je sa van Goghom umro i mit o multikulturnom drustvu. Mit koji je bas u Holandiji godinama uspjesno njegovan, sto su Nijemci posmatrali sa zaviscu i nastojali da se ugledaju na Holandjane. Godinu dann nakon ubistva holandskog reditelja van Gogha ispostavilo se, naprotiv, daje drustvo u zapadnoj Evropi shvatilo da je vec odavno zivi multukulturalno i da je pitanje integracije pitanje aktivne saradnje domacina i stranaca. Paralelna drustva u zapadnim zemljama ne miju biti ignorisana vec uklonjena. Tek kada se ciljano svi ppotrude oko integracije doseljenika, moze se sprijeciti kulturalna izolacija. To nije lak zadatak jer se pri tome podrazumijeva tolerancija prema ljudima druge boje koze, drugacije kulture i obicaja. Osim toga taj zadatak nije rijesen ako se samo prva generacija potrudi, vec i sve dolazece generacije stranaca i domacina. Ko namjerava duze da zivi u stranoj zemlji mora da prevazidje taj osjecaj stranca, mora upoznati zemlju u kojoj zivi, njene ljude i obicaje. Integrisati se ne znaci izgubiti svoje konture i zaboraviti obicaje svoje domovine i utopiti se u druge. Pravo na kulturne i religiozne osobenosti mora biti zakonom zasticeno. Te spoznaje nisu nove ali su godinu dana nakon ubistva holandskog reditelja ponovo prizvane u sjecanje. Multikulturalni suzivot nije sahranjen vec se oko njega treba vise potruditi.