1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Holandsko izvinjenje i odšteta žrtvama u Srebrenici?

24. novembar 2017

Mi smatramo da holandska vlada treba da prizna greške, da se suoči sa familijama ubijenih u Srebrenici, da im se izvini u lice i plati odštetu, kaže Dion van den Berg iz najveće holandske humanitarne organizacije Pax.

https://p.dw.com/p/2oCUQ

Reporterin der DW Jasmina Rose im Interview mit Dion van den Berg
Foto: DW/M. Smajic

"Holandija treba platiti odštetu žrtvama Srebrenice"

I presudom Ratku Mladiću potvrđen je genocid u Srebrenici.  Vlada u Hagu još uvijek ne govori o specifičnoj holandskoj odgovornosti za Srebrenicu, kako politike tako i Karemansovih trupa, kaže Dion van den Berg iz najveće holandske humanitarne organizacije Pax.

DW: U Utrechtu sam se susrela sa Dionom van den Bergom iz najveće holandske humanitarne organizacije Pax, koji se vec dvije decenije jako zauzima za žrtve iz Srebrenice.  Da li je presuda Mladiću pobjeda pravde?

Dion van den Berg: Bio sam u Hagu tokom izricanja presude. Znam da ona neće vratiti nikoga od ubijenih. To znači da je pravda uvijek nešto, što je relativno. Ipak izricanje doživotne kazne zatvora  za Mladića je jako važno, pogotovo za familije koje svaki dan moraju da žive sa strašnim posljedicama. Mislim da je presuda sigurno jako važna, ali pravda je nešto više od jedne presude Haškog tribunala.

Holandija je na poseban način povezana sa Srebrenicom. Holandska vlada je prije više od 10 godina podnijela ostavku zbog Srebrenice. Kako se presuda Mladiću doživjela u Holandiji?

Ova presuda je za nas jako važna. Naša vlada je stalno govorila da je važno da se osumnjičeni za ratne zločine hapse  i isporučuju. Govorili su "da se mi za to  nismo pobrinuli skupa sa Engleskom, oni uopšte ne bi bili ovdje u Hagu". Dakle  vlada je to dobro uradila jer je prije 10 godina vršila pritisak u Srbiji, Hrvatskoj itd.

Ali u kojoj mjeri se vlada osjeća odgovornom za postupke holandskih plavih šljemova u Potočarima?

To je druga strana medalje. Holandska vlada kaže da međunarodna zajednica nije dobro postupila, da je napravila greške  ali nikada se ne govori o specifičnoj holandskoj odgovornosti  za političke greške koje su napravljene u sjedištu holandske  vlade u Hagu ali i o greškama koje su holandske trupe i gospodin Karemans (komandant holandskih trupa u Srebrenici) napravile na licu mjesta. Mi vjerujemo da holandska vlada treba da prizna te greške, da se suoči sa familijama i da im se izvini u lice i da im nakon toga plati odštetu. To se još sada mora uraditi.

Kakvo mišljenje o Srebrenici imaju obični ljudi u Holandiji?

Dion van den Berg
Dion van den BergFoto: DW/M. Smajic

Puno je onih za koje je to sve istorija, nešto što se desilo prije 22 godine. Ali mi znamo da ima puno ljudi koji se svako jutro bude sa pitanjem, hoću li danas dobiti telefonski  poziv u kojem mi kažu pronašli smo vašeg sina, vašeg oca ili brata, odnosno identificirali putem DNA-analize. To znači da za mnoge porodice žrtava to nije nešto što je istorija. Mnogo je ljudi u Holandiji koji to baš ne shvataju. Pa ipak je puno i onih koji znaju šta se tamo dešavalo i za njih je jako važno da oni tu presudu Mladiću pročitaju.

Žrtve su nezadovoljne sa presudom jer Sud zločine u šest bosanskih opština nije proglasio genocidom. Vi ste pratili proces. Šta razlikuje zločine u šest bh. opština kao što su Prijedor ili Foča od zločina u Srebrenici?

Mogu dobro da razumijem zbog čega su ljudi nezadovoljni. Ja sam se nadao da će Sud presuditi i za genocid u tih šest opština. Na žalost to se nije desilo. U obrazloženju presude je rečeno da je suštinski razlog za priznavanje genocida u Srebrenici bila veličina grupe. Sve muškarce su u Srebrenici pokušali da ubiju. To za druge opštine za zločine počinjene 1992, kako je presudio Haški tribunal (u srijedu 22.11.2017) nije bio slučaj. Po mom mišljenju trebalo je reći da veličina grupe nije ono što je najvažnije već da je puno važnija namjera da se pripadnici jedne etničke grupe ubiju.

Žrtve su se žalile da Haški sud nije ustanovio krivicu Srbije, jer je Mladić usko sarađivao sa komandom u Beogradu. Kakvo je vaše mišljenje o tome?

To je malo čudno. Te "međunarodne veze” Tribunal nije pominjao. Možda se ni naredne sedmice, kada bude izrečena presuda u predmetu „Prlić i drugi bosanski Hrvati", neće pominjati ta povezanost koja je postojala sa Hrvatskom ili u slučaju Mladića sa Srbijom. To je šteta. Pred istoričarima je zato puno posla. Jako je važno da se jasno definišu te veze.

Haškom Tribunalu prebacuju da je ispolitiziran. Kakvo je Vaše mišljenje?

Možda, djelimično. Ipak, podignute su optužnice protiv 161 osobe: Svi su prebačeni u Hag, izuzev onih koji su ranije umrli. Vjerujem da ćemo za 10 do 20 godina za Haški tribunal reći da je to bio ogroman uspjeh, iako je bilo i nekih slabosti, pa i u pogledu rada na tome da se ljudi aktivno informišu. Razjašnjavanje i informisanje o tome šta se događalo počelo je jako kasno. Žrtve nisu imale mogućnost da se u sudnici aktivno i direktno saslušaju. U slučaju Kambodže je postojala ta mogućnost. Tribunal je u stalnom procesu razvoja. Mislim da je Sud za zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji bio jako važan korak nakon Nuernberga i Tokija i da je nakon toga prvi put to bila jedna tako velika inicijativa UN-a. U svakom slučaju mogu da kažem da pozitivna komponenta Haškog tribunala prevladava.