Hollandeu apsolutna vlast

Nakon velikog uspjeha socijalista u prvom krugu parlamentarnih izbora u Francuskoj, Sueddeutsche Zeitung piše:

"Francois Hollande je zamolio Francuze da mu daju solidnu većinu u parlamentu. Birači su uslišili njegovu želju. Jasan ishod izbora nije samo dobar za Hollandea već i za Njemačku i cijelu Evropu. Evropskoj uniji je potreban jak predsjednik u Parizu, koji će biti u stanju da djeluje kako bi se prebrodila predstojeća teška vremena. Prije svega je Evropi potreban snažan političar u Jelisejskoj palati, koji neće biti primoran da se orjentiše na ljevičare-utopiste već na realnost. A takav političar je Hollande. On će dobiti stabilnu bazu u parlamentu za vođenje pragmatične i umjereno-lijevo orijentisane politike. Hollande više nije upućen na podršku populista iz radikalnog Ljevičarskog fronta", piše Sueddeutsche Zeitung.

List Die Welt smatra da socijalisti sada imaju veoma "udobnu" poziciju.

"U prvom krugu parlamentarnih izbora socijalisti su ostvarili apsolutnu većinu. Oni bi tako po prvi put mogli imati većinu u oba doma parlamenta a Hollande bi tako mogao ostvariti ono o čemu kancelarka Angela Merkel sanja a to je nesmetano upravljanje zemljom. Koliko će ubjedljiva biti pobjeda socijalista, znaće se tek u nedjelju uveče (17.6.). Ali i ako Hollande dobije apsolutnu većinu, njegova pobjeda nije apsolutna. Jer na izbore nije izašlo 40 posto birača, koji su praktično najveća politička snaga u Francuskoj. To ukazuje da izborna pobjeda Hollandea nije baš izazvala euforiju širom zemlje", piše Die Welt.

List Tagesspiegel povlači paralele između prezaduženih zemalja EU: Francuske, Italije, Španije i Grčke.

"Francuska, Italija, Španija i Grčka već godinama troše puno više nego što mogu pokriti. Redovno i konstantno ove zemlje su ostvarivale nove i sve veće rekorde u zaduživanju. Za razliku od Francuske, čiji političari do dan danas drže glavu u pijesku, ovaj trend je od 2008. samo neznatno korigovan u Italiji, Španiji i Grčkoj. Ali i dalje se u ovim zemljama troši puno više novca nego što se ubire. Strukturne reforme nisu sprovedene. Bilo da vrše utaju poreza u Grčkoj ili odbijaju pomjeranje starosne granice za odlazak u penziju u Francuskoj, građani i jedne i druge zemlje smatraju da sebi ionako ništa ne mogu priuštiti", piše Tagesspiegel.

Represija kao u vremenima SSR-a

Badische Neue Zeitung komenariše ponašanje ruskih vlasti prema opoziciji pred današnje demonstracije protiv Putina u Moskvi.

"Umjesto da se na fer način pozabave argumentima opozicije, Putin i njegov premijer Medvedjev igraju na kartu represije, kao u vremenima SSSR-a. Putin & Co. žele mir na svojim ulicama. No, mrtvi mir neće nastupiti, demonstranti su već puno toga pretrpjeli. Gumenim palicama i odvođenjem u zatvore se poriv za slobodom više ne može ugušiti. Želja za slobodom jača je od racija. Oštre mjere, koje provode vlasti samo će još više radikalizirati demonstrante i time ostvariti suprotno od onoga što bi Putin želio", prognozira Badische Neue Zeitung.

Magdeburger Volksstimme dodaje:

"Kada Putin 2019. doživi okončanje svog predsjedničkog mandata, on je nad Rusijom vladao tako dugo kao Leonid Brežnjev nad SSSR-om. Jedina razlika je u tome što je nakon smrti Brežnjeva 1982. ekonomska situacija u Rusiji bila katastrofalna, dok je danas Rusija u boljem stanju. "Politički bi Putin mogao evocirati ista vremena, kao nekadašnji šef KP-a Brežnjev, prije njega Staljin, a prije Staljina - car. To znači zatvoriti usta svim neistomišljenicima, otjerati ih u zatvore ili likvidirati - to u Rusiji ima neslavnu tradiciju. U sve ovo dobro se uklapa nedavno pooštreni zakon o demonstracijama", zaključuje Magdeburger Volksstimme.

Autor: Jasmina Rose
Odgovorni urednik: Svetozar Savić