Hrvati u BiH: Hoćemo svoje

Ustavna reforma u BiH se mora otvoriti, bez obzira na eventualne regionalne potrese i moguću nezavisnost Kosova.Ovu poruku lidera šest hrvatskih stranaka u BiH načelno podržavaju i ostale političke partije iz parlamentarne većine. Problem će, medjutim, biti kada se dotakne suština ustavne reforme. Osnovni zahtjev hrvatskih stranaka sumira Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH :" Naš prijedlog je četiri federalne jedinice, s tim što je vrlo bitno da federalna jedinica u svom sadržaju ima zakonodavnu, izvršnu i pravosudnu vlast“.

Bošnjaci ne prihvataju tri entiteta, Srbi ne daju Republiku Srpsku

Ako se zna da bi, po hrvatskom prijedlogu, uz distrikt Sarajevo, postojale tri etničke jedinice, hrvatska, srpska i bošnjačka, mogu se odmah vidjeti i osnovne teme budućih velikih, sporenja. Bošnjaci ne prihvataju dalju etničku podjele BiH. Srbi ne prihvataju buduću podjelu koja bi hrvatskom entitetu dala i dio Republike Srpske, najvjerovatnije Posavinu. Treći entitet u BiH je i trn u oku medjunarodnoj zajednici. Dakle, hrvatski prijedlog je bačen na stol. Bošnjački je sumirao Haris SIlajdžić, lider Stranke za BiH, koji jedino prihvata „regionalizaciju, zasnovanu na prirodnim, ekonomskim, geografskim i prometnim kriterijima „.

Zahtjev za nacionalnim TV kanalima usporava put BiH ka EU

U Mostaru je ponovljen i još jedan zahtjev hrvatskih stranaka, onaj o posebnom RTV kanalu na hrvatskom jeziku. Božo Ljubić, predsjednik HDZ 1990, kaže da Hrvati ne žele usporavati put BiH ka EU, ali da ne odustaju od svog zahtjeva: “Moraju se zadovoljiti legitimne aspiracije hrvatskog naroda za televizijom na hrvatskom jeziku“, kaže Ljubić. Bez obzira na uvjeravanja iz Mostara, takav zahtjev će svakako usporiti potpisivanje sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa EU. Naime, iz Brisela se ,uz ostala tri uslova, snažno insistira na završetku reforme javnog RTV servisa. Glavne prepreke za tu reformu sada se nalaze u federaciji, od kojih je svakako najveća zahtjev za posebnim etničkim TV kanalima.