Hrvatska na čelu Vijeća sigurnosti UN-a

Zbog velikog broja tema i mirovnih misija UN-a, čiji mandat ističe krajem godine, prosinac se smatra najtežim mjesecom za predsjedavanje. Mandat svake od 15 zemalja članica traje mjesec dana, a one se na dužnosti predsjedatelja izmjenjuju svakog prvog u mjesecu po abecednom redu. Hrvatski veleposlanik pri Ujedinjenim narodima Neven Jurica predsjedava tijelom koje je vrhunac svoje slave doživjelo u doba Hladnog rata. Svoju moć, glamour i važnost je ovo tijelo, međutim, počelo gubiti već nakon pada Berlinskog zida 1989. godine.

Nema vremena za slavlje

Za Hrvatsku je to povijesni trenutak, jer je u samo 18 godina svoje državne neovisnosti i 16 godina članstva u UN-u stigla do predsjedateljske dužnosti najvažnijim organom svjetske organizacije. “Naravno da je to i povijesno dostignuće, da je Hrvatska kao jedna relativno, u svjetskim razmjerima - mala zemlja s jugoistoka Europe, dobila mogućnost da predsjeda jednim takvim svjetskim tijelom”, ocijenio je u razgovoru za Deutsche Welle ovomjesečni predsjedatelj Vijećem sigurnosti, hrvatski veleposlanik pri UN-u Neven Jurica.

Na svojoj prvo konferenciji za novinare u utorak (02.12.2008.) u New Yorku, Jurica je istaknuo da je ova nova dužnost važna iz više razloga. Primjerice zbog međunarodne reputacije Hrvatske koja se upravo nalazi pred samim vratima Europske unije.

Pomoć na putu za EU

Veleposlanik Jurica ipak smatra da se hrvatsko približavanje euroatlanskim integracijama odvija preko Zagreba, a mnogo manje preko New Yorka: “Mislim da sveukupna politika koju vodi premijer i koju vodi naravno i predsjednik Republike – doprinosi našem, kao što vidite sve uspješnijem završavanju, okončavanju puta, do konačnog članstva u euroatlanskim integracijama.”

Šef dopisništva Reutersa pri UN-u Patrick Worsnip pak smatra kako je uočljivo da se dobar dio dosadašnjih aktivnosti Hrvatske u Vijeću sigurnosti temelji na želji da se svima pošalje jasna poruka: “Hrvatska će biti dobra članica Europske unije.”

Težak posao tek predstoji

Pred Hrvatskom je dakle težak posao da do kraja mjeseca, ili bolje rečeno – do Božićnih blagdana, odradi 19 službeno zakazanih sjednica. Zatim je tu i zadatak da sasluša sva izvješća prije produženja šest UN-ovih mirovnih misija, uključujući i multinacionalne operacije u Iraku, kojima mandat ističe 31. prosinca 2008. godine. Tu je i redovna rasprava o haškim sudovima za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji i Ruandi, polugodišnje izvješće o situaciji u Bosni i Hercegovini koje će Vijeću sigurnosti podnijeti visoki predstavnik za BiH Miroslav Lajčak. Pored toga, zakazana je i rasprava o Međunarodnom kaznenom sudu (ICC). Ovaj sud je podigao, smatraju mnogi, “kontraverznu” optužnicu protiv sudanskog predsjednika Omara al-Bashira. U prosincu na dnevni red dolazi i izvješće o radu specijalnog Povjerenstva UN-a za istragu političkih ubojstava u Libanonu.

Afrički gusari jedna od glavnih tema

Još prije tragičnih događaja u Mumbaiju Hrvatska se odlučila da na temelju diskrecijskog prava predsjedatelja za tematsku raspravu izabere: “Prijetnje miru i sigurnosti od strane svjetskog terorizma”. Sljedećeg utorka, 9.prosinca, tu će otvorenu raspravu u Vijeću sigurnosti voditi hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. Sredinom prosinca na dnevnom redu Vijeća bit će i redovita mjesečna sjednica posvećena Bliskom istoku. Gotovo je sigurno da će dobar dio vremena otići i na razmatranje situacije u Africi. To uključuje i analizu pomoći koju treba pružiti Somaliji u borbi protiv gusara u njezinim teritorijalnim vodama i na otvorenom moru.