Hrvatska: Neznanje i strah od EU-a

Veliko terensko istraživanje provela je agencija Ipsos Puls za Delegaciju EU-a diljem Hrvatske, na uzorku od 1010 ispitanika starosti 15 godina i više. Anketiranje, provedeno u kućanstvu ispitanika, prosječno je trajalo 30-tak minuta, i uz određene strahove od ulaska zemlje u EU pokazalo je i slabu informiranost građana o Uniji.

Najveći strahovi hrvatskih građana, vezani uz ulazak u Europsku uniju, jesu skuplji život jer ih je oko 65 posto uvjereno kako će skočiti cijene roba te komunalnih i drugih usluga. Uz to, 50 posto ispitanih vjeruje da će priljev uvoznih proizvoda uništiti hrvatsku proizvodnju. S druge strane, gotovo poslovični strahovi zbog sudbine hrvatskih običaja i pojedinih domaćih proizvoda, odnosno gubljenja suvereniteta i nacionalnog identiteta kao da su rastjerani jer tek oko četvrtine građana još misli kako se ulaskom u EU dovodi u pitanje njihova opstojnost. Čak štoviše, 43 posto ispitanih vjeruje kako će članstvo u EU dati Hrvatskoj veći utjecaj na međunarodne političke i ekonomske događaje.

Kako funkcionira EU?

Zanimljiv je rezultat prema kojemu se 43 posto građana ne slaže s tvrdnjom da država treba zatvoriti ona brodogradilišta, što se ne mogu održati u tržišnoj utakmici bez stalne pomoći države. Šef Delegacije EU-a Paul Vandoren na to je podsjetio kako je Hrvatska još 2006. preuzela obvezu ukidanja državnih potpora brodogradnji te istaknuo da neki škverovi nisu vođena na održiv način.

Sve u svemu, potpora punopravnom članstvu Hrvatske u EU u posljednje se dvije godine ustalila, a rezerviranost se bilježi „dijelom kod mlađim ljudima, dijelom onih koji imaju poteškoća s pronalaskom posla, te o određenim dobnim skupinama i skupinama u nekim hrvatskim regijama“, kazao je šef diplomacije Gordan Jandroković, komentirajući istraživanje Delegacije EU-a u Hrvatskoj. Na poražavajući podatak kako bi hrvatski građani dobili jedva prolaznu ocjenu za znanje o EU, ministar Jandroković kazao je „nećemo ništa skrivati o članstvu u Uniji jer smo čvrstog uvjerenja da je to na korist Hrvatske.“

Jandroković je za iduće tjedne i mjesece najavio razne informativne i edukativne kampanje kako bi se potpora ulasku u EU povećala minimalno na dvije trećine onih koji će izaći na referendum. „Mi želimo da ta odluka bude zasnovana ne samo na emocijama, već da je ljudi donesu zaista kvalificirano, na temelju informacija“, kazao je ministar.

 

 

Informacijama protiv predrasuda

Najviše zagovornika članstva je među biračima HDZ-a, čak 69 posto, ali ih znatan broj, oko 40 posto, ima i među biračima HSP-a, unatoč euroskeptičnoj retorici vodstva te stranke. „Činjenica je da se percepcija Unije u Hrvatskoj završetkom pregovora poboljšala,“ ističe profesor Damir Grubiša za zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, ali ukazuje da slabo poznavanje EU-a i njegovih institucija govori kako je nedovoljno napravljeno na informiranju građana, napose u onome što se dosad ispregovaralo. „Ne vidim ni jednog razloga da se građanima ne stavi na uvid ono što ih čeka, a što je sadržano u brojnim aneksima i protokolima uz pojedina poglavlja. To će, uostalom, rastjerati strah građana i samo povećati njihovu potporu članstvu,“ uvjeren je Grubiša.

Pozitivan trend u percepciji Europske unije, očekivanja u poboljšanju vladavine prava, zaštite okoliša i obrazovanja te činjenica da oko ulaska Hrvatske u EU ne postoje duboke društvene podjele po mišljenju i Delegacije EU-a u Hrvatskoj i službenog Zagreba i analitičara, jamstvo su da je pozitivan ishod referenduma izgledan. A veleposlanik Vandoren  poručio je kako „se Hrvati, kada je u pitanju ratifikacija pristupnog ugovora u 27 europskih parlamenata, ne moraju pribojavati umora članica EU-a od proširenja.“

Autorica: Gordana Simonović

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić