1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Hrvatska otvara pregovore za najmanje jedno poglavlje u junu

Alen Legović27. april 2006

Hrvatska će 12. juna na idućoj pristupnoj konferenciji u Luxembourgu otvoriti pregovore za najmanje jedno poglavlje, doznaje se iz diplomatskih izvora u Bruxellesu, a danas bi se na sastanku COREPER-a možda moglo riješiti pitanje političkih uvjeta za pregovore s Hrvatskom i Turskom.

https://p.dw.com/p/AVVu
Hrvatska otvara pregovore za prva poglavlja
Hrvatska otvara pregovore za prva poglavljaFoto: AP

Zasad je izvjesno da će se pregovori moći otvoriti za poglavlje znanost i istraživanje, jedno od 35 poglavlja acquis communautairea (europske pravne stečevine), koje je bilo prvo na redu u postupku screeninga, procjene usklađenosti zakonodavstva. Nakon završetka screeninga za to poglavlje, Europska komisija je u svom izviješću preporučila otvaranje pregovora bez ikakvih uvjeta ili "benchmarka". Hrvatska je vlada vrlo brzo nakon što je dobila poziv dostavila svoje pregovaračke pozicije za to poglavlje i sada se očekuje da Europska komisija izradi nacrt zajedničke pregovaračke pozicije EU-a, što bi se trebalo dogoditi sredinom sljedećeg mjeseca.

Danas bi se moglo završiti natezanje država članica Europske Unije oko političkih uvjeta za pregovore s Hrvatskom i Turskom. Pokretanje europske mašinerije i razrješavanje u hodu jednog po jednog poglavlja vodi prema datumu otvaranja pravih pregovora za jedno ili dva, ali ne više poglavlja i to 12. juna, na marginama zasijedanja Vijeća ministara koje se, naravno jer za Hrvatsku izgleda drugačije ne može, održava u Luxembourgu.

Na startu pregovora hrvatska je strana očekivala da će u prvoj polovici godine, za austrijskog predsjedanja biti otvoreni pregovori po šet možda i više poglavlja iako EU nije dijelila ovaj optimizam. Screening jednog poglavlja, onog pravosuđa i temeljnih ljudskih prava, odgođen je jer EU nije znala u koja će poglavlja ugrađivati pitanje ljudskih prava.

Tema je načeta pri prvom usaglašavaju stavova o naizgled jednostavnom poglavlju kulture i obrazovanja - jednostavnom izgleda samo za pregovore i prilagodbu slovu zajedničke pravne stečevine ili acquisa i pod uvjetom da su svi podastrijeti podaci točni – otvorena je kao načelna debata o principima da bi na kraju završila sa 22 zemlje za ponuđena rješenja austrijskog Predsjedništva Unijom i tri tvrdoglave članice još uvijek nezadovoljne ponuđenim tekstom. Saznalo se da prepreku ne stavljaju potencijalni protivnici Turske u Uniji ( dakle Cipar, Grčka ili Francuska) već da su načelna pitanja otvorili Španjolska, Finska i Velika Britanija.

Proces je i za samu Uniju prespor, što se tumači nesnalaženjem ljudi iz europske Komisije na novome poslu i u novim okolnostima gdje je utvrđivanje tzv benchmarka, preduvjeta za otvaranje ili zatvaranje a u izuzetnim slučajevima i nastavak pregovora, postalo prilično komplicirana disciplina. Uskoro će biti poznat prvi set uvjeta za poglavlje javnih nabavki. Preduvjeti za otvaranje pregovora su novost, do sada su oni uglavnom korišteni za njihovo zatvaranje. Cijela ova priča ukazuje i da Komisija nije govorila istinu tvrdeći da je Unija spremna za pregovore.

Posao će brže napredovati od sredine svibnja, nakon objave analiza o Bugarskoj i Rumunjskoj te će više ljudi, vremena i energije stajati na raspolaganju za novi krug pregovaranja. Izvjesno je da će postepeno i to prilično brzo doći do razdvajanja hravtskog i turskog procesa. Razdvajanje praktički počinje drugom fazom screeninga a definitivno je u pregovorima jer svaka zemlja pregovara ponekad veoma različite elemente.