1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Huškanje na rat

9. juli 2009

FAZ piše o podizanju krivične prijave protiv novinara, ratnih huškača iz Srbije. Tagespiegel i Welt osvrću se na ubistvo muslimanke u sudnici u Drezdenu, koje je počinio mladić protiv kojeg je podigla prijavu za uvrede.

https://p.dw.com/p/IkHY
Mediji su odigrali presudnu ulogu u ratnoj propagandiFoto: AP

Frankfurter Allgemeine Zeitung u članku pod nazivom "Huškanje na rat" piše: "Skoro dvije decenije nakon izbijanja ratova na području bivše Jugoslavije novinari u Srbiji su podigli krivičnu prijavu zbog huškanja na rat protiv odgovornih u tadašnjim državnim medijima. Prijavu je pred Okružnim tužilaštvom za ratne zločine u Beogradu podiglo Nezavisno udruženje novinara Srbije NUNS. Ona je uperena protiv vodeće garniture i pojedinačnih novinara sa RTV-a u Beogradu i Novom Sadu, kao i protiv listova Politika i Večernje novosti. Udruženje je priložilo listu dokumenata, kojima potkrjepljuje svoje optužbe. Oni tvrde kako su se tadašnji državni mediji u Srbiji direktno stavili u službu ratne propagande, koja je dovela do velikog broja mrtvih, ranjenih ali i do ogromne materijalne štete", zaključuje FAZ.

Politika Hochhaus Verlagshaus in Belgrad
Sjedište Politike u BeograduFoto: DW

Nova mržnja

U Njemačkoj veliku pažnju izaziva slučaj trudne apotekarke, ujedno muslimanke, koju je osoba, protiv koje je svjedočila, izbola u sudnici u Drezdenu. Der Tagesspiegel donosi komentar pod nazivom "Nova mržnja" u kojem se kaže:

"U slučaju Drezden mnogo pitanja ostaje neodgovoreno. Kako je optuženi u sudnici uspio da nasrne na svjedokinju i da joj nanese 18 smrtonosnih uboda nožem i da ga niko u tome ne spriječi ili zaustavi. I kako je optuženi njenom mužu, jedinoj osobi koja se suprotstavila počiniocu, uspio da nanese povrede, opasne po život. Kako to da policajac koji se pojavio u sudnici nije pucao u počinioca već u muža ubijene svjedokinje, koji je Egipćanin. Možda je ipak moguće već sada pronaći odgovor na pitanje, zbog čega je smrt žene koja je nosila maramu, sedam dana u medijima egzistirala samo kao kratka vijest i zašto nije izazvala pažnju političkih institucija u zemlji. Može li se desiti da se ovo ubistvo ne uklapa u naše mustre, sistem i način razmišljanja? Mlada žena, akademski obrazovana, farmaceutkinja i muslimanka bila je suočena sa uvredema i psovkama tipa 'droljo, islamistkinjo, teroristkinjo'. Ona nije željela ćutke preći preko toga, već je odlučila da se brani. Podigla je krivičnu prijavu. Počinilac je osuđen, a tokom revizionog postupka u sudnici skače na žrtvu i ubija je", primjećuje Der Tagesspiegel.

Dresdner Elbtal bleibt vorerst auf UNESCO-Liste
Bestijalan zločin u sudnici u DrezdenuFoto: picture-alliance/ dpa

Neistinitost dogmi

"Odvraćanje pogleda od ovog slučaja možda se najbolje može objasniti činjenicom da on razotkriva neistinitost popularne dogme, koja glasi 'Obrazovanje je ključ integracije'. Možda je bijes ubice još više pojačala činjenica da je riječ o mladoj ženi, Egipćanki, vrhunskog obrazovanja, čiji muž radi na čuvenom Max -Planck institutu." Uzmimo u obzir i raširenu tezu, koja glasi "Islam i Zapad ne pašu". Marva S. branila se na racionalan i tipično njemački način, koji je u skladu sa pravilima civilnog društva. Umjesto da se izderala i uzvratila uvrede, ona je mladića koji ju je izvrijeđao prijavila sudu.

Ali tu boli još jedna istina. Činjenica da pogled na ženu tamnije puti i sa maramom na glavi odmah izaziva asocijacije tipa islamistkinja i teroristkinja, nije samo odlika ekstremista, kakav je bio i ubica iz Drezdena, s obzirom na činjenicu da je simpatizant neonacističke partije NPD. Od kako je Njemačka, nakon 11 septemmbra 2001. objavila rat svima, koji bradom ili maramom pokazuju muslimansku pobožnost, povezivanje terora sa islamom odvija se i u glavama onih, koji nisu skrenuli s puta. Antisemitizam je prezren, ali mržnja prema islamu je na putu da postane prihvatljiva forma 'starog dobrog rasizma' i prava je sreća je što se Centralno vijeće Jevreja tome žestoko protivi", piše u komentaru lista Der Tagesspiegel iz Berlina.

Bestijalan akt

Die Welt o istoj temi prenosi: "Bio je to bestijalan akt, a 28-godišnji počinilac je kriminalac, nasilnik i rasista. Ali zbog čega portparol Vijeća za koordinaciju muslimana u Njemačkoj Ayyub Koehler tvrdi da je Njemačka zemlja, 'neprijateljski raspoložena prema islamu'? Koehler ide i korak dalje i tvrdi da je ubijena bila žrtva kletve i huškanja. Ovakve rečenice od nekoga ko sve zna bolje, skoro su isto tako potresne kao i ubistvo u sudnici u Drezdenu. Milioni muslimana uselili su se u Njemačku i promijenili identitet ove zemlje. Njemačka je postala pluralistička zemlja, čija se jačina ogleda upravo u tom pluralizmu. Njemačka vlada je sazvala konferenciju i dijalog sa muslimanima, na kojem učestvuje i Koehler. Tu se ne može govoriti o tome da jedni rade protiv drugih. Koehler međutim svojim izjavama sije razdor, daje krila islamističko-terorističkoj propagandi i možda ugrožava i sigurnost zemlje. Toga bi morao biti svjestan", zaključuje Die Welt.

Recesija u istočnoj Evropi

15.05.2009 DW-TV JOURNAL WIRTSCHAFT ZAHL DES TAGES OSTEUROPA NEU
Zemlje istočne Evrope pogodila jaka ekonomska krizaFoto: DW-TV

Frankfurter Allgemeine Zeitung donosi članak o recesiji u zemljama istočne i jugoistočne Evrope, koja koči proces oporavka brzog razvoja ekonomije u regionu: "Do kraja 2009. godine cijeli region će patiti zbog otežanog pristupa stranom kapitalu. Ekonomije zemalja istočne i jugoistočne Evrope dodatno će opterećivati veliki krediti, kao i slaba potražnja za robom, kako unutar tako i izvan zemalja. Još se ne zna hoće li biti i dodatnih šokova. Tokom ove godine će bruto društveni proizvod u novim članicama EU u prosjeku biti smanjen za 3,3%. Naredne godine se očekuje stagnacija. Jedino Poljska bilježi neznatni privredni rast. To se pripisuje njenoj manjoj ovisnosti od izvoza, mješovitoj privrednoj strukturi i zdravijem budžetu. Krizom su najviše pogođene Baltičke zemlje, koje bilježe pad bruto društvenog proizvoda i do 20%. Razlozi za to su, pored kraha na tržištima i pada potražnje, velika zaduženja u stranim valutama. Zemlje, koje su uvele euro, lošije su prošle od onih, koje nisu i koje imaju fleksibilne kurseve valuta."

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Mehmed Smajić