I BiH našla svoje mjesto u Uniji za Sredozemlje

Ako već ne ispunjava uslove za Evropsku, BiH ispunjava jedan jedini važan preduslov za ulazak u mediteransku uniju – ima svoj komad mora. San francuskog predsjednika Nikole Sarkozija (Nikolas Sarkozy) je postao stvarnost. „Ovo je bio dirljiv i vrlo važan trenutak. Sanjali smo o Mediteranskoj uniji i to je postalo stvarnost,” izjavio je francuski predsjednik.

Po uzoru na EU

Nikola Sarkozi je bio vidno zadovoljan rezultatom susreta na vrhu koji je održan u Parizu. On je uspio da u glavni grad Francuske dovede lidere 27 država EU-a, te 17 afričkih, bliskoistočnih i šefova država jugoistočne Evrope. Njegova ideja glasi: uspostaviti forum koji će donijeti više mira i stabilnosti u regionu Sredozemlja, forum čiji bi uzor bila EU.

Ono što su uspjeli Evropljani, mogu i države koje izlaze na Sredozemno more, smatrao je Sarkozi. Slično mišljenje ima i predsjednik Evropske komisije, Žoze Manuel Baroso (José Manuel Barroso).

“Region Sredozemlja ima djelomično problematičan uticaj na budućnost Evrope. To može da se riješi tako što nećemo rušiti mostove koje smo danas izgradili. Na osnovu današnjeg sporazuma moramo računati na političku volju svih učesnika da se ostvari napredak i zajednički riješe konflikti u regionu,” istakao je Barozo.

Francuska i Egipat zasad vode Uniju

Planirani su regionalni projekti poput prečišćavanja morskih voda, novih puteva duž sjevera Afrike, te projekti za korištenje solarne energije. Razgovaralo se i o formiranju Mediteranskog univerziteta. Ipak, još uvijek je neizvjesno odakle će se namaknuti novac za te projekte. EU je do 2013. godine planirala ravno 13 milijardi eura za projekte iz ranije pokrenutog Barselona procesa. O raspodjeli tog novca tek treba postići dogovor, a planirano je i da se u sve pokušaju uvući i privatni investitori.

Mediteransku uniju će voditi dva predsjednika, jedan sa sjevera, drugi s juga Sredozemlja. Trenutno su to Sarkozi i egipatski predsjednik Husni Mubarak. Svake dvije godine će biti održavan susret na vrhu.

Francuska vlada jučerašnji skup u Parizu slavi kao veliki uspjeh. No, Sarkozi je ipak morao odustati od nekih ambicioznih planova, jer su oni zasmetali ostalim članicama EU-a. Prvenstveno Njemačkoj koja je strahovala za jedinstvo ove organizacije. Kancelarka Angela Merkel je nakon skupa u parizu takođe bila zadovoljna što je ponovo pokrenut Barselona proces, proces saradnje sa sjeverom Afrike koji je EU inicirala još 1995.

„Ovo je dobar početak novog stepena saradnje. Oživljen je proces iz Barselone i mislim da je važan signal da su sve ove države spremne za saradnju,“ kazala je kancelarka Merkel.

Gadafi strahuje za jedinstvo arapskih država

Jučerašnji susret je donio i neke konrektne rezultate. Uz posredovanje Nikole Sarkozija su Liban i Sirija, koje su takođe predstavljali šefovi država, ponovo uspostavili diplomatske odnose. Izraelski premijer Olmert i palestinski predsjednik Abas su razgovarali o miru na Bliskom istoku.

Sa skupa je izostao jedino libijski predsjednik Gadafi. On strahuje da bi formiranje Mediteranske unije moglo da naruši jedinstvo arapskih država.