I dalje nije jasno šta je mobing

I do sada je u Srbiji bilo zabranjeno maltretirati kolege – bez obzira da li su u hijerarhiji firme više, niže ili jednako pozicionirane. Od danas, međutim, Zakon predviđa oštre kazne prije svega za poslodavce. Tako bi poslodavci, koji se vode kao pravna lica, u slučaju mobinga mogli da plate do 800.000 dinara kazne, a oni koji se vode kao fizička lica do 400.000 dinara.

Šta je mobing?

Ipak, praksa je pokazala da je maltretiranje na poslu teško dokazivo. Kako priznaju u Ministarstvu rada i socijalne politike, „mobing nije lako precizno definisati“, ali zakon prepoznaje šest grupa ponašanja koje se mogu okarakterisati kao zlostavljanje na radnom mjestu.

Mobingom se smatra nemogućnost komuniciranja sa poslodavcem, narušavanje međuljudskih odnosa, narušavanje ličnog ili poslovnog ugleda. Iz toga proizilazi da svako ko ne može da razgovara sa svojim šefom, ko ima loše odnose sa kolegama ili ko je izvrijeđan na radnom mjestu – može nekoga optužiti za mobing. To se u praksi ne dešava.

Preostale dvije kategorije, međutim, mnogo su ozbiljnije: radi se o ugrožavanju zdravlja na radnom mjestu ili seksualnom uznemiravanju. Ali šta je seksualno uznemiravanje? Da li je to flert na hodniku? Ili dobacivanje koleginici? Apstraktnost i jeste najveća manjkavost Zakona, rekao je za B92 Aleksandar Gajin iz Centra za unapređenje pravnih studija: „Ne možemo da očekujemo da u jednoj novoj pravnoj oblasti koja nije razvijena, koja nema praktičnih slučajeva, sudovi već unaprijed znaju šta je to što se smatra zlostavljanjem“, kaže Gajin.

Trudnice i dalje na vjetrometini

Tako isto nije jasno u koju kategoriju spada diskriminacija trudnica i porodilja koja je u Srbiji veoma prisutna. Zabilježeni su i slučajevi da se tražilo potpisivanje papira kojim se žena obavezuju da neće ostati u drugom stanju u određenom vremenskom periodu.

Iako predstavnici države tvrde da prema Zakonu o radu nije moguće otpustiti trudnu ženu, Olga Kićanović, savjetnica u Republičkoj agenciji za mirno rješavanje radnih sporova tvrdi drugačije. Ona navodi i konkretan primjer iz Agencije za privatizaciju, gdje su trudnice proglašene tehnološkim viškom: „Svojom odlukom od februara ove godine, Agencija za privatizaciju je viškom proglasila 11 trudnica i porodilja, od ukupno 85 osoba. I čudna bi bila koincidencija da su baš te osobe najviđenije da dobiju otkaze“, kaže Olga Kićanović.

Poslodavci strahuju od zloupotreba

Poslodavci, sa druge strane, strahuju da ovaj Zakon otvara prostor za zloupotrebe, kaže Nataša Zavođa iz Unije poslodavaca Srbije: „Poslodavci moraju da primjene propise koji su donijeti, ali moguće su zloupotrebe od strane lica koja su inače spremna da se tuže ili istjeruju pravdu, ili da prave situacije koje nam nisu poželjne u radnoj sredini“, upozorava Zavođa.

Zaposleni često ne znaju i da je njihov poslodavac dužan da ih, prije stupanja u rad, obavijesti o zabrani zlostavljanja i pravima, rekla je za RTS pomoćnica ministra za rad i socijalnu politiku Radmila Katić-Bukumirić.

Poslodavac je dužan i da sprovodi mjere obavještavanja i osposobljavanja zaposlenih i njihovih predstavnika da prepoznaju uzroke, oblike i posljedice zlostavljanja na radu, a odgovara za štetu koju odgovorno lice ili zaposleni, zlostavljajući prouzrokuje drugom zaposlenom.

Autor: nr/ii/dw/beta/b92/rts

Odg. ur: A. Slanjankić