I među bogatima žive siromašni

Glad je u državama EU, u kojima vlada relativno dobar standard, prisutna samo u manjem obimu. Ali ipak postoje ljudi koji su duže vremena izloženi nedovoljnoj ili pogrešnoj ishrani. Ovo se prije svega odnosi na ljude koji nemaju mjesto stanovanja i koji žive na ulici. Broj takvih primjera je mali u poređenju sa 500 miliona ljudi koliko živi u EU. Prema nekim procjenama između 100 000 i jedan milion ljudi u EU je bez krova nad glavom. Europski parlament je tek u septembtu povono zatražio da do 2015. godine bude riješen ovaj problem u EU.

Mnogo više rasprostranjen, nego što mnogi misle, je problem siromaštva koji ne vodi direktno do gladi, već se ogleda u socijalnim isključivanjima i nedovoljnom obrazovanju. Prema navodima Europske komisije 20 posto djece u EU ugroženo je siromaštvom. U Njemačkoj taj procenat iznosi oko 16 posto.

Gladni i siromašni

Neka od te djece primjerice u njemačkom Schwerinu u školu idu praznog želuca. Škola je, kako bi im pomogla, osnovala specijalnu Kuhinju za siromašne. „Glad među djecom zaista postoji,“ kaže Peter Grosch koji pomaže ovu kuhinju. „Sjećam se primjerice direktora jedne škole koji nam je ispričao da djeca ujutro dolaze u školu bez doručka i onda moraju ostati na nastavi do 16 sati bez ikakvog obroka,“ kaže Grosch za Prvi program njemačke televizije. On kaže da je upitno i to da li ta djeca nakon nastave kod kuće nešto jedu. „Ako Kuhinja za siromašne mora snabdijevati hranom ovakvu djecu, onda je to sramota za jednu bogatu zemlju,“ kaže Grosch.

Romi često pogođeni siromaštvom

U EU kao siromašan važi onaj ko zarađuje manje od 60 posto od prosječnog ličnog dohotka. Od etničkih grupa u EU siromaštvom su najčešće pogođeni Romi. Oni u Istočnoj Europi najčešće žive u geto-naseljima. „Milioni Roma žive socijalno isključeni, bivaju diskriminirani i izloženi rasizmu,“ kaže povjerenik EU za socijalna pitanja Lazlo Andor. U Mađarskoj jedna romska porodica sa dvoje djece živi od 200 eura mjesečno. Otac porodice, Janos Gizella, teško da ima šansu pronaći regularan posao. „Situacija je kaotična. Uvijek mislim da ne postoji izlaz. Ovo je beznadežno,“ kaže Gizella.

U Slovačkoj su 2004. godine čak zabilježene provale u supermarkete. Gladne romske porodice nisu imale drugog izbora da dođu do hrane. Povjerenik EU Andor namjerava poboljšati situaciju među siromašnim te je stoga najavio čitav niz mjera. Ipak bilanz njegovog angažmana je još uvijek tmuran: „Broj siromašnih ljudi se posljednjih godina nije smanjio, već je naprotiv porastao. U pozadini financijske krize je oko 80 miliona ljudi u EU u opasnosti da ostanu ili postanu siromašni,“ kaže Lazlo Andor.

Radno mjesto je ključno

Odlučujuće za poboljšanje situacije je smanjenje nezaposlenosti. Trenutno je oko 23 miliona ljudi u EU bez posla, što je oko sedam miliona više u odnosu na broj prije izbijanja financijske i ekonomske krize. U 20 od 27 zemalja članica Unije postoji ogroman rizik od siromaštva za djecu iz porodica u kojima nema zaposlenih članova. I to nije slučaj samo sa novim zemljama članicama, već i u bogatim industrijskim zemljama kao što je Italija.

Povjerenik EU za socijalna pitanja, Lazlo Andor, kaže da je jasno da unutar EU postoje primjeri siromaštva. Što smo dalje sjeverno ili zapadno u Europi, to je stanje bolje i među siromašnim stanovništvom. Najsiromašniji dijelovi EU su istok Poljske, Bugarska i Rumunija, kao i dijelovi Slovačke. „U pojedinim državama članicama siromašni nemaju pristup pomoći ili ne uzimaju ozbiljno svoje potrebe,“ kaže Andor.

Financijska i ekonomska kriza prisiljavaju brojne države da smanje svoja izdvajanja za socijalne potrebe. To će siromašne posebno teško pogoditi, strahuje Andor.

Autori: Bernd Riegert / Zorica Ilić

Odg. urednik: Mehmed Smajić