1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

I nakon Gadafijeve smrti nema mira u Libiji

28. august 2012

Libija od početka jula ima demokratski izabran parlament. Ipak, deset mjeseci nakon smrti diktatora Muamera el Gadafija, mir se još uvijek nije vratio. Još uvijek postoji borba za vlast, a ni okršaji nisu rijetkost.

https://p.dw.com/p/15xOn
Foto: picture alliance/abaca

U oktobru prošle godine libijski pobunjenici su ubili Muamera el Gadafija, a činilo se da je put ka mirnoj budućnosti slobodan. Uprkos relativno brzoj intervenciji međunarodne zajednice, borbe u Libiji odnijele su 30.000 života.

Ono što je slijedilo nakon sukoba, bila je prije svega politička neizvjesnost. Stari ustav je bio nevažeći, novi zakoni tek treba da budu usvojeni. Prijelazno vijeće je osam mjeseci nakon smrti Gadafija naslijedio novoizabrani Nacionalni kongres. Ti izbori su bili prvi slobodni izbori u Libiji nakon više od 40 godina.

Velike nade u mir pratile su prve slobodne izbore
Velike nade u mir pratile su prve slobodne izboreFoto: Reuters

Krpljenje "rupa" u društvu

Politikolog Jochen Hippler sa univerziteta Duisburg-Esen dobro zna da je novi početak u takvim uslovima težak: "Najvažniji zadatak je uspostava funkcionalne države. U tu svrhu se moraju smanjiti lomovi nastali u društvu, protivrječnosti i stanje podijeljenosti staviti pod kontrolu." U tom slučaju je relativno lako sprovesti i obnovu privrede.

Libiju trenutno još uvijek potresaju napadi, religijski motivisani sukobi i nasilje koje sprovode razne milicije. Vlast Nacionalnog kongresa ograničena je uglavnom na glavni grad Tripoli. Samo nekoliko desetaka kilometara izvan Tripolija, milicije, etničke grupe i plemena bore se za vlastite interese, tvrdi Hippler.

Jochen Hippler
Jochen HipplerFoto: picture-alliance/ dpa

U gradu Tarhuna, jugoistočno od Tripolija, vladine trupe su tek proteklog četvrtka (23.8) zaplijenile više od 100 tenkova i 30 lansera raketa. Oružje je pripadalo jednoj miliciji u čiju lojalnost je vlada posumnjala. Jedna brigada iz Tarhune navodno stoji iza nedavne serije napada u Tripoliju.

Čekajući na novi ustav

Poziciju premijera ima Abdel Rahim el-Kib, čovjek s relativno malo političkog iskustva. Predsjednik parlamenta je bivši disident Mohamed el-Magarief. Evropski posmatrači su u prvi mah pozdravili rezultate izbora. Oni su ih interpretirali kao nadu da bi se na kraju moglo doći do novog ustava koji bi mogao da bude orijentisan prema vrijednostima koje zagovara Zapad. To je pod znakom pitanja, tvrdi Hippler.

"Moj utisak je da je euforija bila preuranjena. Čini se da su ojačane religiozne, čak i ekstremističke tendencije", kaže on.

Naredne godine presudne

Selefije u Tripoliju su baš ovih dana uništile jednu islamsku bogomolju. Oni odbacuju poštivanje svetih ljudi i sufijsku tradiciju islama. Za Jochena Hipplera su to "uznemirujući signali" o razvoju događaja unutar sunitskog islama.

Selefije bagerom ruše jednu islamsku bogomolju u Tripoliju
Selefije ruše jednz islamsku bogomolju u TripolijuFoto: REUTERS

"Naredne dvije godine će biti presudne za stvaranje sveukupne političke i društvene klime. Tek kad se to vidi, znaće se i koje vrijednosti će biti polazište za novi ustav", kaže Hippler.

Autori: Tobias Oelmaier / Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Marina Martinović