I poslije Hajdera – Hajder?

Iako Koruška slovi kao zemlja u kojoj se teško postiže širi društveno-politički koncenzus, oko jedne stvari u pokrajini na jugu Austrije slažu se svi: specifičnost Koruške proizilazi iz njene burne i krvave prošlosti, koja je opet često uslovljavana njenim geografskim položajem. Austrijska pokrajina Koruška graniči sa Istočnim Tirolom, Italijom i Slovenijom, na 9,5 hiljada kvadratnih kilometara živi nešto više od pola miliona stanovnika. Od toga, prema zvaničnim navodima, nekih 14 hiljada koruških Slovenaca. Predstavnici slovenačkih organizacija govore međutim o brojci od 25 hiljada, navodeći istovremeno kako se većina Koruških Slovenaca zbog diskriminacije od strane vladajućih struktura asimilirala, dok veliki broj njih svoje pravo porijeklo drži u tajnosti.

Neispunjeno obećanje

U današnjim granicama Koruška postoji od završetka Prvog svjetskog rata. Tada je, u okviru raspada Austro-Ugarske Monarhije i usljed pretenzija novonastale Kraljevine SHS za prisvajanje ovog teritorija, referendumom odlučeno da Koruška ipak pripadne Austriji. Za ostanak u granicama Austrije tada je glasalo i 59 odsto koruških Slovenaca, njihov motiv bio je obećanje zvanične Austrije da će „štiti i podržavati sve akcije njegovanja slovenačke kulture“. Predstavnici slovenačkih organizacija danas navode kako ovo obećanje još uvijek nije ispunjeno.

Do najvećeg raskola između dva naroda došlo je svakako za vrijeme Drugog svjetskog rata. U okviru „rješavanja slavenskog pitanja“ u Koruškoj je, pod parolom nacističkog zločinca Hajnriha Himlera „učinite ovu zemlju njemačkom“, došlo do masovnih progona koruških Slovenaca – tada ih je u Koruškoj živjelo preko 40 hiljada. Usljed toga, mnogi Slovenci priključili su se oružanim antifašističkim snagama tadašnje Jugoslavije; njima se danas također pripisuju zločini iz osvete.

Istorija Koruške i njenih naroda pisana je krvlju, kaže historičar Stefan Karner. „Dva naroda, dva jezika, vječita svađa oko vlastite zemlje, nacionalizam prisutan u oba naroda, etnička čišćenja, strijeljenja, sve to do i dan-danas utiče na svakodnevicu ove pokrajine“, kaže Karner.

Hajderov politički profit

Široke narodne mase ove teme još uvijek uzbuđuju, dodaje Karner, a najzaslužniji za to je donedavni koruški premijer Jorg Hajder (Jörg Haider). Sa tim se slaže i Marjan Šturm, predsjednik Centralnog udruženja svih slovenskih organizacija u Koruškoj. „Umjesto, dakle, da je zemlja okrenula novi list i započela politiku pomirenja, kao što je npr. poslijeratna politika Njemačke i Francuske, on je isključivo te polarizirajuće činjenice iz prošlosti transportirao u sadašnjicu i od toga politički profitirao. On je naravno potencirao samo navodnu opasnost od partizana, a relativizirao fašitičku ideologiju, koketirajući tako sa nepopravljivim fašistima. U tome je, a na štetu svih nas, bio perfektan“, kaže Šturm.

No kako Jorg Hajder više nije na političkoj sceni, postoji nada, kaže Šturm, da će ovakva vrsta polarizacije prestati. „Njegovi nasljednici nemaju te kvalitete, iako će sigurno pokušati slijediti njegov primjer. Mislim ipak da će, dugoročno gledano, doći do normalizacije odnosa, te da će više do izražaja doći i civilni sektor. Politika se takođe mora potruditi, ako danas pogledate udžbenike u Koruškoj, jasno je da se još dosta toga mora uraditi“, kaže Šturm.

Pitanje obilježja

Jedna od tema kojima je Jorg Hajder upješno polarizirao svakako je i pitanje dvojezičnih topografskih obilježja na jugu Koruške. Ovaj spor traje već ravno 30 godina a postavljanje dvijezičnih tabli osporava se i u mjestima u kojima 90 odsto stanovništva čine Koruški Slovenci. Politolog Petar Filcmajer (Peter Filzmaier) smatra, međutim, da bi i ovaj problem uskoro mogao biti riješen. „Stanovništvo je na tu temu postalo alergično! Postavite ih ili ih ne postavite, samo nas konačno ostavite na miru – to je stav naroda! Pomirenje signalizira i kompletan nevladin sektor, nedostaje samo podrška politike“, kaže Filcmajer.

Politiku Koruške „nakon Hajdera“ odrediće u dobroj mjeri regionalni izbori 1. marta. O tome koliko je Hajderovo političko nasljedstvo na cijeni, najbolje govori činjenica da njegova stranka, Savez budućnost Austrije (BZÖ), iako sa, jasno, novim kandidatima, nastupa sa listom koja nosi Hajderovo ime: „Jörg Haider Liste“. Ostali političari kažu kako ne mogu prognozirati ishod izbora, jer „protiv urne još nikada nisu nastupali!“