Iako zakonom dobro regulirana, ljudska prava u BiH na niskom nivou

BiH u svom zakonodavstvu ima ugrađene principe Evropske povelje o ljudskim pravima i temeljnim slobodama. To je svrstava u red zemalja koje mnogo polažu na zaštitu prava svojih građana. Međutim, Lidija Živanović iz Helsinškog parlamenta građana Banja Luke smatra da su ti principi još daleko od potpune primjene: "BiH pravno ima sve dokumente što se tiče zaštite ljudskih prava, međutim lično sam nezadovoljna suštinskim promjenama, onim ljudskim promjenama koje se na bazi ljudskih odnosa i života dešavaju. I dalje imamo konfliktne situacije." Vehid Šehić iz organizacije "Forum građana Tuzla" smatra da su najugroženija socijalna prava kroz koja se posredno krše i manjinska prava, te prava povratnika: "Istina, sloboda kretanja je daleko bolja nego što je bilo prije. Pravo na privatnu imovinu je koliko - toliko ispoštovano. Pravo na slobodan izbor mjesta stanovanja apsolutno nije ispoštovano s obzirom da se krše neka druga temeljna ljudska prava iz seta socijalnih prava, kao što je pravo na rad. Naprimjer, mnogi povratnici ne mogu dobiti posao i tako stvoriti elementarne uslove za život." Kada su u pitanju manjinska nacionalna i vjerska prava i slobode mišljenja su podijeljena. Ombudsman RS - a za ljudska prava Nada Grahovac ističe da u posljednje dvije godine nema prijavljenih slučajeva kršenja ovih prava: "Mi smo rekli da nismo imali žalbi građana po tom osnovu i zaista da je vjerska i nacionalna tolerancija u usponu i to je dobro." Međutim, Vehid Šehić ističe da su vjerska i nacionalna prava i dalje ugrožena. Navodi primjere: "Prođimo Bosnom i Hercegovinom u posljednja dva - tri mjeseca, a ne u protekloj godini, pa ćemo vidjeti da se pale zastave, skrnave vjerski objekti na cijeloj teritoriji BiH, tako da ja ne mogu podržati takav jedan stav, jer on ne odgovara stvarnom stanju." U BiH na polju ostvarivanja ljudskih prava situacija je slična kao i u mnogim drugim oblastima. Na papiru je sve usaglašeno sa pozitivnim evropskim principima i iskustvima, a u stvarnom životu to je ipak bitno drugačije. Učesnici okruglog stola poručili su zato građanima da vlasti u BiH natjeraju na odgovornost, jer je to jedini način da zakonska rješenja budu sprovedena u djelo.