Ideologija umjesto ideja

Tekst naslovljen "Ideologija umjesto ideja" autorica minhenskog Süddeutsche Zeitunga (SZ) započinje citirajući jučerašnji (8.11.) naslov Hrvatskog tjednika - "Mi ili oni" - objašnjavajući njemačkom čitateljstvu da su za desnokonzervativni "bulevarski" list "mi" Katolička crkva i nekadašnji predsjednik Franjo Tuđman, a da su "oni", komunisti i Srbi. "Ovi okršaji u žutom tisku su simptom bezidejnosti s kojim su suočeni hrvatski birači", konstatira SZ u tekstu koji upućuje da ni HDZ niti SDP nisu izbjeglice učinili glavnom temom predizborne kampanje. Politika prema izbjeglicama kakvu je vodio Milanović bi se, navodi se u njemu, promijenila u slučaju da na čelu nove vlade bude Karamarkov HDZ, ali ni u tom slučaju se ne treba bojati "mađarskih prilika": "Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, članica HDZ-a, je, doduše, opetovano izražavala divljenje rigoroznom antiazilnom kursu Viktora Orbana, ali izgradnju žičane ograde si Hrvatska jednostavno ne može priuštiti. Kada bi i zatvorila granicu prema Srbiji, još uvijek bi joj ostala ona prema Bosni i Hercegovini. A ona je duga 900 kilometara. No, hrvatski desničari se ionako u svojim ksenofobnim idejama više koncentriraju na susjede Srbe nego na Sirijce u tranzitu."

Čežnja za okončanjem polarizacije hrvatskog društva

Da se u Hrvatskoj neće dogoditi "orbanizacija" smatra i komentator Berliner Zeitunga Norbert Mappes-Niediek: "Hrvatska, kako se može zaključiti nakon parlamentarnih izbora, neće krenuti mađarskim putem. Bez obzira što je nacionalna desnica dobila najviše glasova, za svoje planove teško da će naći prikladnog koalicijskog partnera." To, međutim, ne umiruje, smatra ovaj dobar poznavatelj regije. Most nezavisnih lista koji bi trebao biti uteg koji će prevagnuti, ne znači izlaz iz polarizacije društva, već samo čežnju za njim", piše u svom komentaru naslovljenom "Opasnost za liberalnu demokraciju". Završava ga zaključkom: "Tamo gdje se na svakim izborima liberalna demokracija dovodi u pitanje, može se očekivati da će ona jednom na izborima biti i ukinuta."

Revolt mladih u jugoistočnoj Europi

Spiegel piše o revoltu mladih u jugoistočnoj Europi povodom protesta u Rumuniji i navodi: „Baš kao u Rumuniji trenutno i na brojnim drugim mjestima na Balkanu bijesni građani izlaze na ulice protestirajući protiv vladajućih struktura.“ List navodi primjere Crne Gore, Makedonije, potom proteste u Bugarskoj od prije dvije godine. „Četvrt stoljeća nakon promjena iz 1989. godine jedna nova generacija pokušava provesti drugu revoluciju. Njeni aktivisti su mladi ljudi koji se teško mogu sjećati komunizma. Oni bi u novim vremenima mogli napraviti karijeru, neki imaju dobre poslove u međunarodnim preduzećima – ipak sada su ustanovili sljedeće: Mi se osjećamo europski, ali naše zemlje još dugo neće stići u Europu. Njihov otpor je usmjeren protiv prividne demokratije koja se formirala u njihovim zemljama. U državnoj upravi, privrednom životu i pravosuđu se ugnijezdila mreža beskrupuloznih političara, koji se bogate, sprečavaju reforme i stvaraju kulturu potkupljivosti“, piše Spiegel.