Ili nikako, ili stereotipno

Dok je Njemačka 2015. grcala pod nezapamćenim prilivom izbjeglica iz Sjeverne Afrike, Sirije, Iraka i Avganistana, u srpskom političkom diskursu su romski potražioci azila često nazivani „lažnim azilantima". Mediji su tu terminologiju često nekritički prihvatali – posebno u periodu u kojem je Njemačka (zajedno sa Belgijom, Luksemburgom, Švedskom i Holandijom) prijetila da će ponovo uvesti vize za građane Srbije ukoliko se ne smanji broj potražilaca azila iz te zemlje.

U tom periodu je uobičajena bila stereotipizacija Roma kao naroda koji se polakomio na „džeparac" koji u Njemačkoj sljeduje potražiocima azila dok se zahtjev ne riješi. Tadašnji premijer Srbije Aleksandar Vučić je 2015. Rome nazvao i „tradicionalno siromašnim", što je bila jasna jezička poruka svjetskoj javnosti: Romi su u Srbiji sami krivi za svoje siromaštvo, jer je ono dio njihove tradicije.

Ni kraće izjave, ni veće generalizacije, iza koje stoji njegovanje stereotipa tipično za diskriminatorski stav. Romi koji su morali da se iz Njemačke vrate u Srbiju nisu nailazili na lijep prijem – naprotiv: mnogi su se žalili na policijsko šikaniranje.

Mediji „generalno nezainteresovani"

U vremenu u kojem je srazmjerno veliki broj Roma vraćan u Srbiju, izvještavanje srpskih medija o tim povratnicima je površno i često praćeno stereotipima. Toj temi se posebno posvetio beogradski Centar za istraživanje javnih politika koji je o tome samo tokom ove godine objavio nekoliko analiza.

U najnovijoj, koju je Centar u junu ove godine objavio zajedno sa Forumom Roma Srbije, konstatuje se da su „romski povratnici u medijskom prostoru u Srbiji tek marginalno prisutni, dok je migrantima posvećena značajna pažnja". Što svjedoči o tome da je pisanje medija i dalje zavisno od dnevne politike, koja pomoću medija kreira javno mnjenje o migrantima, a Rome i dalje gura na obod društva.

Mediji u Srbiji su u poslednje vrijeme unekoliko ublažili ton kada je riječ o Romima-povratnicima, kaže za DW Tanja Jakobi, izvršna direktorka Centra za istraživanje javnih politika. „Ali, iz načina na koje su birani naslovi, ili glavne vijesti, vidi se da je još prisutno takvo profilisanje Roma-povratnika."

Ovakva vrsta „inercije" ne ide u prilog medijima – odnosno, svjedoči o tome da su, kao što je Centar pokazao u jednom drugom istraživanju, mediji „generalno nezainteresovani za ove teme" te da ih karakterišu „senzacionalizam, prenošenje serviranih informacija bez njihove analize, nedostatak novinarske inicijative i istraživačkog pristupa".

Ne vide se nijanse problema

To se vidi već i po nediferenciranom pristupu temi. „Nama je u projektu bilo bitno da ukažemo upravo da postoje različite grupe Roma-povratnika", kaže Tanja Jakobi: „Jedni zaista pokušavaju da prezime u nekoj od evropskih država jer kod kuće ne mogu da sastave kraj sa krajem; u drugoj grupi su oni Romi koji su proveli dugi niz godina u Zapadnoj Evropi i čija djeca su najčešće tamo i rođena. Za takve povratnike, Srbija je zapravo strana zemlja, kao i bilo koja druga strana zemlja čiji jezik ne poznaju."

Tanja Jakobi objašnjava i da mnogi Romi koji su u nekoj od evropskih zemalja stekli određene kvalifikacije i umijeća ne uspijevaju da nađu posao u Srbiji, bilo zbog problema sa nostrifikacijom potvrda o kvalifikaciji, bilo zbog različite nomenklature zanimanja.

„A ima", dodaje, „i onih koji su završili obuke, kao što je, na primjer, manikirska, ali nemaju potvrdu o tome, pa ih služba zapošljavanja u Srbiji vodi kao ljude bez zanimanja, iako oni ponekad imaju i srednju školu, ili imaju dobro poznavanje kompjutera ili jezika." To samo pokazuje da je riječ o problemu sa mnogo nijansi, kojima mediji, međutim, pristupaju neopravdano pojednostavljeno.

Centar za istraživanje javnih politika preporučuje da se mediji posvete praćenju položaja „ranjivih grupa" i kada one nisu u žiži kreatora javnih politika. U te svrhe bi novinari trebalo da se upute na teren i posvete i analizi uzroka siromaštva ili drugih nedaća Roma – u suprotnom, oni ne mogu ispunjavati „ulogu kontrolnog faktora u društvu i poštovanju ljudskih prava", kako na novinarstvo, između ostalog, gledaju pomenuti Centar i Forum Roma Srbije.