Ili reforma policije ili izolacija?

Tokom dvodnevne posjete Banjaluci, ambasador Velike Britanije u BiH Matthew Rycroft upozorio je domaće političare da je strpljenje međunarodne zajednice ovaj put na samom kraju.

Rycroft je u razgovoru sa predsjednikom RS Milanom Jelićem te potpredsjednicima Davorom Čordašem i Adilom Osmanovićem rekao da neće biti ništa od trećeg entiteta u BiH, te da nema niti ukidanja ali niti odvajanja RS iz BiH.

Navode Florence Hartman da je međunarodna zajednica namjerno u više navrata propustila da uhapsi Karadžića i Mladića ocijenio je neistinitim i ponovio spremnost Velike Britanije za saradnjom sa Haškim tribunalom.

DW: Prošlo je šest godina od terorističkih napada na New York i Washington. Da li je svijet u tih šest godina našao pravi odgovor na izazov terorizama?

RYCROFT: To je veliki izazov. Odgovore na taj izazov nećemo naći preko noći. Potrebno je vrijeme da prilagodimo način života. Ja sam radio u Britanskoj ambasadi u Vašingtonu 11. septembra 2001. kada se desio napad. Sjećam se zabrinutosti koju su svi osjećali zbog te velike nepoznanice koja se odjednom pojavila nad SAD, ali ne samo nad SAD. Moge žrtve su bili Britanci i druge nacionalnosti. To je bio napad na sve nas. Mislim da vrijedi zastati na trenutak i prisjetiti se toga.

DW: U posljednje vrijeme govori se o prisutnosti Al Kaide u BiH. Koliko je opasnost realna?

RYCROFT: Prvo što želim reći je da je velika većina muslimana u BiH miroljubiva i da su to umjereni i evropski opredijeljeni muslimani koji nemaju apsolutno nikakve veze niti sa Al Kaidom niti sa bilo kojim drugim oblikom terorizma. Ali kao i u bilo kojoj drugoj zemlji, postoji mali broj ekstremista koji izokreću istinsko miroljubivo značenje islama kako bi opravdali terorizam ili dali podršku teroristima. Mislim da se radi o veoma malom broju ljudi u BiH i oni koji se u BiH bave pitanjima bezbjednosti moraju biti budni da vide ko su ti ljudi i da se pobrinu za bezbjednost.

DW: Šta se konkretno čini da se potencijalna opasnost od terorizma otkloni?

RYCROFT: Vlasti BiH su uspostavili komisiju za reviziju državljanstava i ta komisija treba da utvrdi da li je bh. državljanstvo dodijeljeno nekome ko predstavlja prijetnju. Nekima je državljanstvo oduzeto i oni će biti deportovani iz BiH. To je jedna stvar koju bh. vlasti čine. Druga stvar koju čine, isto kao što to čine i druge države, je to da imaju spreman odgovor na svaki teroristički napad u svijetu. Drago mi je što mogu reći da bh. vlasti taj posao dobro obavljaju.

DW: Reforma policije je glavna tema već duže vremena i mnogo stvari zavisi od načina na koji će se to pitanje riješiti. Postoji li ikakva veza između insistiranja međunarodne zajednice da se pitanje reforme policije riješi što prije i opasnosti koju Evropa vidi od terorizma u BiH?

RYCROFT: Postoji veza između efektivnih policijskih snaga i terorizma jer je principijelno terorizam jedna od stvari kojom treba da se bavi policija. Ali postoje i druge stvari koje bh. policija treba da radi kao na primjer organizovani kriminal. Eksperti smatraju da policijske snage u BiH moraju biti efikasnije. A da posao dobro obave potrebno je uspostavljanje jedne državne strukture, sa jednim budžetom i ekskluzivnim legislativnim kompetencijama kada je budžet u pitanju na državnom nivou.

DW: Ali ipak postoje mnoga važna pitanja u BiH poput ustavnih reformi, nezaposlenosti koja je skoro 50 odsto, korupcije, po kojoj je BiH u samom svjetskom vrhu, sive ekonomije... Stiče se utisak da međunarodna zajednica veoma insistira na reformi policije, dok su ova druga, možda čak i važnija pitanja, u njenoj sjeni. Da li se na tome tako jako insistira upravo zbog te veze sa terorizmom?

RYCROFT: Dozvolite nekoliko komentara kao odgovor na vaše pitanje. Kao prvo, ta veza postoji, i to sam upravo pojasnio. Kao drugo, ostala pitanja se ne zanemaruju niti su u sjeni reforme policije. Treće, EU je jasno rekla da je policijska reforma esencijalni preduslov kako bi BiH nastavila na putu evropskih integracija i na kraju, ka članstvu u EU. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je važan jer će omogućiti da građani BiH osjete pogodnosti EU. Ali taj proces je u zastoju jer nije riješena policijska reforma. Znači, policijska reforma je važna iz dva razloga. Kao prvo, potrebna je efikasnija policijska struktura, a drugo, EU je policijsku reformu postavila kao nezaobilazan preduslov.

DW: Danas ste upozorili da, ako se do kraja septembra ne postigne dogovor o reformi policije, BiH očekuje izolacija?

RYCROFT: To je rizik. Predugo smo čekali da politički lideri urade ono što su obećali da će uraditi u oktobru 2005. Oni su tada rekli da će postići dogovor koji će uključivati evropske principe. Prošlo je dvije godine a oni nisu uradili što su obećali. Ovo je zadnji pokušaj i ako ne dođe do dogovora, moraćemo razmotriti druge opcije, a one uključuju izolaciju, van svake sumnje.

DW: Možete li nam objasniti šta podrazumjevate pod izolacijom? Šta to konkretno znači?

RYCROFT: To znači da BiH neće imati odnose iz stabilizacije i pridruživanja sa EU. Sve ostale zemlje imaju taj odnos. I više od toga. Sve ostale zemlje napreduju ka članstvu u EU. Naprimjer, Hrvatska, susjedna država, je jako blizu članstvu u EU. Crna Gora, vjerovatno najmlađa država na svijetu, već je prestigla BiH na tom putu. Postoji opasnost da će BiH još više zaostajati. Kako susjedi napreduju, izgubiće tlo pod nogama i izostaće brojne pogodnosti za građane BiH kada se radi o prosparitetu, radnim mjestima, evropskim investicijama koje bi dolazile u BiH, infrastrukturi.

DW: Znači, ovo je do sada najozbiljnija situacija za BiH?

RYCROFT: U svakom slučaju, posljednji je trenutak da dođe do dogovora o reformi policije kako bi se putovanje ka EU nastavilo. Svaka sedmica koja prolazi bez dogovora je izgubljeno vrijeme. Proces se mora ubrzati.

DW: Ako BiH ne uspije postići dogovor o reformi policije, koga ćete konkretno smatrati odgovornim?

RYCROFT: To će zavisiti od njihovog ponašanja tokom septembra. Ja računam sa uspjehom. Nadam se da će to pitanje biti hipotetičko pitanje i da će se svi složiti oko prijedloga koji će uključivati ta čuvena tri evropska principa. To bi mogao biti prijedlog gospodina Lajčaka koji bi trebao biti prihvatljiv za sve kao kompromisno rješenje. Znam da niko neće previše voljeti to rješenje, ali se nadam da će ga barem moći prihvatiti. Ili ako ga ne prihvate, onda moraju iznijeti nešto drugo što će uvažavati tri principa. Tada će ova zemlja izbjeći rizik izolacije i konačno postati i članica EU, a to je sigurno nešto što građani žele.

DW: Znači, ovo je posljednji trenutak za dogovor?

RYCROFT: Ovo je krajnje vrijeme i ono ističe do kraja septembra.