Inostrani stručnjaci za rad u provinciji

Evropu već dvije godine potresa privredna kriza. Ona sa sobom uništava radna mjesta prije svega mladih u Španiji, Portugalu, Grčkoj i Italiji. Riječ je o zemljama koje se danas još nazivaju i ´krizne zemlje´ u kojim i akademici ne mogu pronaći posao. “Mnogi od njih sada u Goete-Institutima uče njemački jezik”, kaže Christoph Mücher, već 20 godina zaposlen u ovoj ustanovi.

„Još nikada nisam vidio tako veliku motivaciju za učenjem jezika. Kada se radi o vlastitoj budućnosti, onda je motivacija veća nego ikada ranije“, ističe Mücher.

Razlog je što se mladi nadaju radnom mjestu u Njemačkoj u kojoj privreda ponovo bilježi rast. Mücherove kolege su u kriznim zemljama razvile sasvim novi nastavni plan prilagođen inžinjerima, ljekarima i njegovateljima. U Grčkoj postoje posebni popusti za mlade koji su nezaposleni. Mücher kaže da Goethe-Institut ne reklamira kurseve. Ipak, broj polaznika je veliki.

Pozitivni primjeri

U Njemačkoj nedostaje radna snaga. Do 2030. godine će biti upražnjeno skoro četiri miliona radnih mjesta. Zbog toga Njemačka vlada želi privući radnu snagu iz inostranstva. Radi toga je došlo do nekoliko izmjena u Zakonu o useljavanju kako bi kvalifikovani radnici iz inostrantsva lakše putovali u Njemačku. Tu su i obrazovni programi u inostranstvu i sporazumi, kao što je sa BiH kojim se reguliše dolazak i rad medicinskog osoblja. Takva strategija je već urodila plodom.

U junu prošle godine je prema informacijama saveznog Ureda za zapošljavanje u Njemačkoj bilo 2,2 miliona radnika iz inostranstva koji su plaćali porez i ostale socijalne izdatke. 2011. godine je bilo dva miliona i 100.000. Da li je to uspjeh?

„Ne želim donositi zaključke na osnovu statističkih brojeva. Imamo informacije da se mnogi vraćaju u svoje domovine“, kaže Ulrike Heitzer-Priem iz savjetovališta za sigurnost radnika.

"Radnici iz Barselone ili Madrida se zapošljavaju u nekim njemačkim provincijama. To je za te radnike sasvim drugi kvalitet života na koji se moraju naviknuti“, kaže Heitzer-Priem.

Dolaze i odlaze

Broj radnika iz inostranstva koji se zaposle u Njemačkoj i za određeno vrijeme daju otkaz je visok. Razlog nije samo što su radili u malim preduzećima u manjim gradovima. "Iako to još niko nije temeljno tematizirao, u glavi još uvijek imamo sindrom zvani ´radnik na privremenom radu´. Mora doći do promjena. Poduzetnici se moraju jednostavno naučiti da je od veoma velikog značaja to što imaju radnike koji će se radeći u Njemačkoj jednog dana integrisati“.

Ulrike Heitzer-Priem savjetuje srednja preduzeća koja često, sa dosta skepse, traže stručnu radnu snagu. Ellen Bommersheim iz Centra za poduzetništvo „Kompass“ prati mlade akademike koji su se frustrirani vratili u svoje domovine: "Glavni razlog je što ovdje i dalje postoji nevidljivi plafon u karijeri do kojeg mogu uspjeti osobe sa migrantskim porijeklom“.

Tome treba dodati i birokratske prepreke, kao što je priznavanje inostrane diplome. Bommersheimova kaže da se mladi Španci i Portugalci ipak ne žele vratiti. Oni i dalje u Goethe-Institutima uče njemački jezik u nadi da će u Njemačkoj pronaći posao. Međutim, da li će duže ostati, ne zavisi od vladine reklamne kampanje, nego od niza drugih faktora.

Autori: Naomi Conrad / Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić