Integracija stranaca i projekti EU

Metropole- glavni gradovi zemalja Evropske unije Berlin, Londnon, Pariz ili Rim upravo su mjesta odakle se koordinira i u praksu provode ambicije Brisela u pogledu integracije stranaca.

Kada majke strane djece sjede u učionicama škole za strane jezike u Hamburgu one se ne uče samo strani jezik nego i komunikaciju, pošto će sutra održavati kontakt sa nastavničkim osobljem škola koju djeca pohađaju.

To je svakako bitan uvjet uspješne integracije ovih žena u njemačko društvo. No, uspješnih projekata poput ovoga u Hamburgu ima i u drugim državam EU, ali su oni manje poznati. Zbog toga se pomenuta hamburška ustanova za učenje starnih jezika povezala sa odgovarajućim ustanovama slične namjene iz Švedske i Grčke, kako bi zajednički razmijenili iskustva i upoznali se sa određenim prednostima ovakvog sistema rada sa starncixma. Ova je saradnja podržana i od Brisela koji je sačinio program Evropske Komisije za integraciju građana izvan Evropske Unije kratko nazvan INTI. O tome Stefano Bertozzi, nadležan za njegovo izvođenje, kaže:

«Integracija je jedan dinamični i dvostran proces. Zbog toga novopridošlima moramo ponuditi mogućnosti upoznavanja sa evropskim društvom, jezikom, istorijom i ovdašnjim institucijama. To su bitne stvari od kojih ovisi integracija.

Evropska komisija će tako u ovoj godini finansijski podržati petanest projekata koji se bave integracijom građana iz tzv. Trećih zemalja. Ali to nisu usamljeni projekti kao npr. posebni kursevi jezika, odnsono programi o mogućnostima zapošljavanja. Riječ je o projektima koji zagovaraju dugoročniju pesrpektivu ovih ljudi u zemlajma Evropaske unije. Novcem iz tzv INTI-programa Brisela treba se stvoriti evropska mreža razmjene informaciaj i iskustava.

Važno ej pitanje kao se obrazuju stranci? Kako im se stvara dovoljno prostora u društvu? I ono što je najvažnije, kako tvrdi Stefano Bertoci, je kako komuniciraju stranci i domaće Evropsko stanovništvo.

«Mi npr. trebamo podržavati dijalog između različitih kultura. Ljudi se trebaju sastajati, komunicirati i međusobno razmjenjivati siksutva, te se tako bolje upoznavati. Time se smanjuje strah od tzv. pridošlica iz inostranstva, pošto je riječ o obostranom obogaćivanju društva i pojedinaca».

Diajlog kultura u okviru zemalja članica EU već postoji, ali je neujednačen. British Counsil, kao institucija za jačanje kulturne suradnje, želi se upravo raspitati da li će u okviru svojih programa rada sa strancima dobiti i podršku tzv. Evropskog INTI – Programa.

Uskoro će biti uvtrđen posebni index koji vrednuje učinak na polju integracije starnaca u pjeidnim zemljama, o čemu vice komesar za imigracionu politiku EU Franko Fratini kaže:

« Premda svaka država u okviru EU ima svoju startegiju mislim da u određenim tačkama mora psotojati zajednička linija razumijevanja na nivou cjelokupne EU. Zbog toga sudjelujemo u sufinansiranju nekih projekata i incijativa koje su pravi primjer dobrog funkcionisanja razmjene i razumijevanja na polju integracije stranaca, koju na taj način podržavamo.»

U ovu incijativu može se ubrojati svakako austrijski projekat «Tandem» koji mladim strancima treba pomoći da se integrišu, posebno onima koji postižu dobre rezultate u profesionalnom smislu. Na taj način je strancima i budućim građaniam EU olakšan je pristup na tržište rada.

Kako u zemlajma EU ima sve manje djece, iz demografskog ugla gledano stranci su dobrodošli, tvdri Frano Frattini:

O-TON FRATINI

«Mislim da moramo imati zajedničku integracionu politiku u smislu dovođenja ne samo visokokvalifikovane radne snage, naučnika i inženejra jer neke evropske zemlje,

trebaju sezonske radnike u poljoprivredi.

Zbog toga vjerujem da je legalno useljavnje prilika, a nikako rizik za naše društvo.

Evrospka komsija će u ovoj godini u 12 projekata uložiti pet miliona eura. Isto toliko je komisija u prethodnoj godini uložila i za zaštitu spoljnih granica. Na ovu temu Fratini kaže:

«Pošteno govoreći treba li smo izdvojiti mnogo više sredstava i mislim da će recimo u buduće, za osiguravanje spoljnih granica novoprimljenih država biti potrebno i dvadeset puta više – oko stotinu miliona.«

Integracija stranaca i dalje će ostati, aktuelna tema dnevnog reda Evrospe komisije. Tako se već pominje i donošenje tzv. Integracionog ugovora sa useljenicima. Ali to je ipak samo špekulacija, kaže na kraju Franko Fratini.

«Podvukao bih još jednom da migranti prije svega moraju uvažavati nacionalne zakone u zemlajma u koje se upućuju, poštivati Povelju o ljudskim pravima, religisjke slobode, kao i jednakost između muškarca i žene. Nećemo trpiti da migranti ne poštuju ove demokratske principe, pošto su oni sastavni dio evropskog identiteta. «-kaže Franko Fratini.

Grit Hofmann