Intervju: Boris Divjak, Transparency International (TI)

Deutsche Welle (DW): Gospodine Divjak, najprije čestitam u ime uredništva Deutsche Wellea (DW – a) i odmah pitanje – u čemu se tačno mijenja opis posla Vašom novom pozicijom u Transparencyju?

Divjak: Hvala na čestitkama. U svakom slučaju, Transparency International (TI) je na globalnom nivou izabrao novi odbor direktora, odnosno neke nove članove odbora direktora, svog predsjedavajućeg i zamjenika.

Posao svakog od članova odbora direktora jeste da praktično upravlja željama svih članica Transparencyja na globalnom nivou, a to znači svih njenih ogranaka i svih zaslužnih pojedinačnih članica, kojih trenutno ima oko 140 ukupno. Samih ogranaka je već 100 – tinjak u svijetu, tako da je posao svakog člana odbora direktora koordinacija svih želja ogranaka, koje su zaista različite po onome što rade, problemima, vidovima korupcije sa kojima se susreću i posao nam je naravno krojenje politike Transparencyja na međunarodnom nivou.

Deutsche Welle (DW): Statistike pokazuju da je u demokratskim razvijenim zemljama Evrope, iako neznatno, korupcija najizraženija u oblasti privrede, jer ona sobom nosi najveći profit. Kakvo je stanje u Bosni i Hercegovini danas, koje su oblasti najugroženije?

Divjak: Već nekoliko godina u istraživanjima političke stranke izbijaju na prvo mjesto nosioca korupcije i to i jeste najveći problem, jer upravo one filtriranjem svojih članova na različite položaje, i u privredu, zatvaraju taj magični krug, gdje pod kontrolom drže sve oblasti i privrednog i javnog života i prema tome svako korupciono ponašanje je kompletno pod njihovom kontrolom, a vrlo je malo sistema koji bi mogli ukazati na to i spriječiti takve pojave.

Deutsche Welle (DW): Vi ste predsjedavajući odbora direktora Transparency Internationala Bosne i Hercegovine (TI BiH) već četiri godine. Je li vidljiv pad korumpiranosti u Bosni i Hercegovini?

Divjak: Teško je odgovoriti na to pitanje, zato što se s jedne strane donose relativno kvalitetni zakoni, s druge strane se oni ne provode, dijelom jer je tu greška i međunarodne zajednice. Time što je stavila kvačicu pored donesenog zakona misli da su stvari završene. S druge strane, političati, koji nisu bili isprve spremni da prihvate takav zakon, još su manje spremni da ga provode. Prema tome, u situaciji gdje je on bio nametnut nije za očekivati da će se odjednom on početi provoditi sam od sebe. Tako naprimjer, imamo Zakon o sprečavanju sukoba interesa, koji je tek počeo da se implementira. On je ključan zakon koji sprečava političare da stvaraju privatnu korist obavljajući javnu funkciju, tako da s jedne strane imamo tu situaciju. S druge strane, percepcija građana koju mjeri i Transparency International (TI) kako na nivou Bosne i Hercegovine, tako i na globalnom novou, ukazuje na to da se situacija pogoršava iz godine u godinu. Uzmimo za primjer globalni indeks percepcije korupcije – Bosna i Hercegovina je doživjela doduše neznatan, ali, pad. Dakle, nikakvo poboljšanje. Ove godine je na skali od 0 (nula) do 10 (deset), pri čemu je 0 (nula) najkorumpiranija zemlja, a 10 (deset) najčišća, ostvarila ocjenu 2.9, a na globalnoj listi dijeli 88 – smo do 96 – o mjesto.

Deutsche Welle (DW): Odstupa li Bosna i Hercegovina o drugih regionskih zemalja u tranziciji kada su u pitanju mito i korupcija?

Divjak: Da, svakako, ali nažalost po lošemu. Moram da kažem da je ovo 88 – smo do 69 – o mjesto dijeli sa Armenijom i sa Moldavijom. To nikako nisu zemlje sa kojima bismo voljeli da se poredimo.

Deutsche Welle (DW): Gospodine Divjak, hvala Vam što ste govorili za Deutsche Welle (DW).

Divjak: Hvala Vama.