Iran i nuklearne ambicije

Njemački stav u vezi sa iranskim nukleranim programom ne razlikuje se mnogo od britanskog, francuskog ili stava Sjedinjenih Država. Pet članica s pravom veta u Savjetu bezbjednosti, nastaviće zajedno sa akcijom pritiska i inicijative. Njemačka savezna vlada smatra da je to najbolji način, ističe portparol Ministarstva spoljnih poslova Andreas Peške (Andreas Peschke).

"Mi se zalažemo za naš dvosmjerni pristup. Ukoliko Iran odluči da prihvati ispruženu ruku međunarodne zajednice, postoje otvorene mogućnosti za saradnju kao što stoji u našoj ponudi."

Sankcije mogu da budu i oštrije

Ako Iran ispuni uslove koje je pred njega postavio Savjet bezbjednosti, onda je Zapad spreman na dalekosežnu saradnju kako na ekonomskom, tako i na političkom planu. Prvi put su Njemačka i njenih pet partnera Iranu ponudili saradnju 2006. koju su konkretizovali na pregovorima u junu 2008.

Ponuda Iranu obnovljena je nakon što je početkom ove godine predsjednik SAD Barak Obama (Barack) ponudio pregovore Iranu. Iranska vlada odgovorila je u septembru svojim prijedlogom, koji se nije odnosio na nuklearni program. Kontraproduktivna je bila i vijest da Iran ima jedan pogon za obogaćivanje uranijuma u koji je Agencija za atomsku energiju (IAEA) hitno htjela da ima uvid.

Danas su na snazi sankcije Savjeta bezbjednosti protiv Irana. Tako da je, na primjer, zabranjen izvoz tehnologije toj zemlji koja bi mu koristila u nuklearnom programu. Njemačka kancelarka Angela Merkel zalaže se i za oštrije sankcije protiv te zemlje ukoliko Iran nastavi sa obogaćivanjem uranijuma bez kontrole Agencije za atomsku energiju.

"U tom slučaju ćemo i mi preduzeti jače mjere, u vidu sankcija na polju energije i na ostalim značajnim i osjetljivim poljima kao što je finansijski sektor - i nećemo samo misliti, nego ćemo i govoriti u međunarodnoj zajednici o tome kako ih sprovesti."

Autor: Nina Werkhäuser/ Svetozar Savić

Odg. urednik: Zorica Ilić