Irska kao primjer cijeloj EU

„Obična voda iz česme umjesto kisele vode, bicikl umjesto automobila: Irska, koja je primjer među državama koje je zahvatila kriza, od danas (1.1.2013.) predsjedava EU“, piše „Süddeutsche Zeitung“ i dodaje da Dablin pri tome želi biti primjer EU.

„Irska ove godine obilježava 40. godišnjicu članstva u EU. 1973. godine je 83 posto Iraca dalo svoj glas za članstvo. Danas, bez obzira na krizu, Irci su i dalje za EU. Irska sedmi put preuzima predsjedavanje EU i za to će izdvojiti 60 miliona eura. Kada je posljednji put predsjedavala EU, a bilo je to 2004. godine, izdvojila je 110 miliona eura. Irska pored ostalog želi štediti i na voznom parku. Delegatima namjerava ograničiti korištenje automobila. Delegati bi trebali na posao dolaziti pješice ili biciklima koja su već obezbjeđena. Osim toga, na sjednicama će se umjesto kisele vode koristiti obična voda iz česme. „Znamo da naši problemi neće nestati ako budemo samo čekali. Moramo ih sami riješiti“, kaže premijer Enda Kenny. Zbog ovakvih riječi i želje za štednjom, Irci su postali primjer među evropskim zemljama koje je pogodila kriza“.

„Nakon što su pokazali da imaju smisla za mjere štednje, Irci pokazuju da imaju smisla i sa raspolaganjem i prikupljanjem novca. Kennyjeva vlada milionima eura Irske dijaspore u zemlji želi izgraditi nove turističke atrakcije. Naime, širom svijeta 70 miliona ljudi ima irske korijene. Prošlog stoljeća su zbog nemaštine mnogi napustili zemlju. Međutim, ti Irci i danas osjećaju obavezu prema svojoj domovini. Prošle godine su bogati sponzori, prije svega iz SAD i Kanade, donacijama i investicijama pomogli svoju zemlju koju je zahvatila kriza. Mjere štednje imaju i svoju cijenu. Najveća irska humanitarna organizacija St.Vincent De Paul je samo prošle sedmice primila oko 6.000 telefonskih poziva ljudi u nevolji. Od tog broja je između 30 i 40 posto prvi put nazvalo neku humanitarnu organizaciju i zatražilo pomoć“.

„U Irskoj do sada nije bilo nasilnih protesta kao u Grčkoj. Možda je razlog što dobro funkcioniše jedna vrsta `socijalnog ventila`: od početka privredne krize je zemlju godišnje napuštalo 87.000 Iraca. Irski ministar vanjskih poslova Eamon Gilmor kaže da irski problem može biti ogledalo problema EU. Zaista, ako je Irskoj, zahvaljujući njenim mjerama štednje, uspjelo da se oslobodi tzv. „spasilačkog kišobrana“, tada bi zemlja u godini u kojoj predsjedava EU mogla biti primjer cijeloj EU“, piše pored ostalog u listu „Süddeutsche Zeitung“.

U Rusiji i dalje `sastanci ispod stola`

„Apstinencija u Rusiji ? - zemlji u kojoj se ljudi bez posebnog povoda i nezavisno od godišnjeg doba `sastaju ispod stola`“, piše pored ostalog u listu „Tageszeitung“ koji se bavi poskupljenjem votke u Rusiji.

„U Rusiji je od danas (1.1.2013.) cijena votke, najomiljenijeg alkoholnog pića, veća za trećinu. Pola litra će ubuduće koštati 4,20 eura. Ovim mjerama se vlada želi bolje boriti protiv alkoholizma u zemlji. Prema statističkim podacima se u Rusiji po glavi stanovnika godišnje popije po 15 litara čistog alkohola. Ovdje se ne uzima u obzir alkohol kojeg staovništvo samo proizvodi. Od pijančenja godišnje umre više stotina hiljada ljudi. Aktuelna vlada nije prva koja se bori protiv ´nacionalne katastrofe` kako je preveliko konzumiranje alkohola u Rusiji nazvao bivši predsjednik Dmitrij Medvedjev. Još Mihail Gorbačov je pokušao riješiti problem. Međutim, sve tadašnje akcije nisu urodile polodom".

"Pod motom `improvizacija`, Rusi su pronalazili i još uvijek pronalaze put kojim će zaobići zakon, a sve s ciljem da se snabdiju alkoholom. Tamo gdje se ne mogu kupiti orginalni proizvodi, stanovništvo pored ostalog miješa kolonjsku vodu i antifriz. Takvu mješavinu naziva votkom, a njeno konzumiranje brže vodi do groblja nego što i sami misle. Već sada postoji bojazan da bi povećanje cijene votke moglo povećati ilegalnu proizvodnju alkohola. Šanse za to su dobre. Sve češći su izvještaji o povećanom broju samoubistava i osoba koje pate od depresije. Međutim, možda je hladnoća razlog tome“, piše u listu „Tageszeitung“.

Autor: Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić