Islam u njemačkim školskim klupama

I dosada se u brojnim njemačkim školama učilo o islamu, ali su to bila predavanja informativnog karaktera. Od ove školske godine, učenici mogu da pohađaju nastavu tokom koje će učiti o vrijednostima i normama njihove vjere.

Ono što je do sada bilo "nastava o islamu" preraslo je u "nastavu islamske religije" i postaje redovan predmet u brojnim školama savezne zemlje Sjeverna Rajna Vestfalija. Na vrijeme je izašao i udžbenik, koji je, prema riječima izdavača, "prvi udžbenik islamske religije u Njemačkoj".

Tom stavu protivi se Michael Kiefer, naučnik koji se bavi istraživanjem islama: "Mislim da to nije tačno. U međuvremenu je iz štampe izašao niz udžbenika koji o islamu uče na način koji propisuje ta religija, dakle sam islam. Stoga izdavač na taj način pravi malu reklamu za sebe."

Ilustracije nadograđuju sadržaj

Nova knjiga "Zajedno na putu" se od ranije izdatih ne izdvaja sadržajem, nego bogatim ilustracijama.

"To je za udžbenik za prvi i drugi razred osnovne škole vrlo važno, jer ne treba zaboraviti da učenici u prvom razredu još uvijek ne znaju da čitaju. Stoga su ilustracije vrlo važne", kaže Kiefer.

Protagonisti ove šarene knjige, Sara i Bilal, vode učenike kroz svakodnevicu koja bi trebalo da što je više moguće oslikava svakodnevicu samih učenika-muslimana.

"Ono što mi se posebno dopada je dio koji se bavi drugim religijama. To je izvrsno napravljeno jer djeca tu pronalaze temeljne informacije o judaizmu i kršćanstvu. Ono što mi se ne dopada je što su djeca Sara i Bilal predstavljena kao djeca migranata, roditelja koji su iz inostranstva došli u Njemačku", ocjenjuje Kiefer, koji dodaje kako bi želio da islam nije predstavljen kao religija koja je došla izvana. Ne treba zaboraviti da je u Njemačkoj nedavno obilježena 50. godišnjica sporazuma o dolasku radnika iz Turske, to znači da ovdje sada živi već četvrta generacija muslimana.

Koliko modernog dopušta islam?

Autor i izdavač udžbenika Mouhanad Khorchide tvrdi da je pokušao da nađe sredinu između tradicije i modernog učenja islama: "Namjera je bila da stvorimo udžbenik koji bi zadovoljio cijelu islamsku zajednicu. Dakle, da zadržimo dio tradicije, islamskog identiteta. I to je bio pravi izazov: pokušaj da se nađemo na pola puta između tradicije i modernog vremena."

U tom pokušaju je očito bilo potrebno da se prave i neki kompromisi.

"Naprimjer, u lekcijama o pokrivanju maramom. Kada je u udžbeniku slika učiteljice, onda islamska zajednica očekuje da ona nosi maramu. Njemačka politika, međutim, ne dozvoljava učiteljice sa maramom. Pragmatično rješenje je glasilo da su na svim slikama učitelji isključivo muškarci", opisuje Khorchide svoje dileme.

Bog ili Allah?

Majke Sare i Bilala kod kuće nose marame. U ilustracijama koje prikazuju javna mjesta su muslimanke predstavljene sa i bez marama. To je realnost s kojom se susreću i sami učenici u životu. To istovremeno ostavlja učenicama mogućnost da same stvore svoj odnos prema pokrivanju maramom.

S druge strane ta mogućnost ne postoji kod nazivanja boga imenom Allah. Riječ Allah, koja i ne znači ništa drugo nego bog, se ne prevodi, nego ostaje u izvornom obliku. "Da li je dakle Allah samo muslimanski bog, a nekom drugom bogu se klanjaju kršćani?"- pita se Lamya Kaddor, pedagog islamske kulture?

Bilo kako bilo, nastavni plan za novi predmet još uvijek nije gotov. Tek nakon toga ministarstvo kulture Sjeverne Rajne Vestfalije može i da odobri udžbenik za korištenje.

Autori: Ulrike Hummel / Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Marina Martinović