Israel - Brdo hramova

I dalje traju protesti na Brdu hramova. Od početka radova koje je 7-og Februara poduzeo Israel pred ”Mugrabi-vratima” koje predstavljaju jedini izraelski pristup ka ”Al-Aksa džamiji” te ”Crkvi na stijeni”, tu se skupljaju iz dana u dan na visokim zidinama starog grada Arapi iz istočnog dijela Jerusalema. U dugim kolonama oni se kreću krivudavim asfaltnim ulicama. Izraelski policajci ih promatraju sa nepovjerenjem. Tu postoji latentna prijetnja da dodje do novih nereda.

Pitanje da li gradska uprava Jerusalema smije obnoviti jedan drveni pješački most, koji je još prije više od dvije godine oštećen uticajem vremena samo je površno. Naime nemiri na Brdu hramova imaju drugi uzrok: Radi se prije svega o održavanju krhkog stanja ”Status Quo”, koje još od osvajanja starog jezgra Jerusalema od strane izraelskih vojnih snaga u šesto-dnevnom ratu iz 1967. izmedju Isreala s jedne, te Jordana i islamskih povjernika Brda hramova s druge strane važi kao ”Wakuf”, odnosno ”zadužbina”. Konkretno to znači: Ko zapravo ima kontrolu nad starim gradom i prije svega nad Brdom hramova:

Na tom mjestu su 7. Februara uz upotrebu velikog žutog bagera započeli prvi zemljani radovi koji su u okviru starog dijela Jerusalema dodirnuli pristupe jevrejskih i muslimanskih vjernika ka njihovim dotičnim svetištima: S lijeve strane se naime otvara široki prostor ka Zidu plača, inače jedinom preostalom sastavnom dijelu drugog hrama, kojeg su uništile rimske okupacione snage sedamdesetih godina nakon Krista, te koji ujedno predstavlja i najveće jevrejsko svetilište. S druge strane, desno se nalazi put koji preko jedne kamene rampe vodi ka ”Mugrabi-vratima”, jedinim vratima kroz koja ka Brdu hramova mogu proći nemuslimani i time doći na mjesto na kojem se nalaze "Al Aksa-džamija” i kao treći hram Crkva na stijeni.

Tokom prvih nekoliko dana odkada su počeli radovi ispred Brda hramova, arapske TV-e stanice ”Al Arabia” i ”Al Jazeerah” neprekidno su emitirali slike u živo sa tog mjesta te glasove koji su čuli za vrijeme poduzetih aktivnosti:

Regularno odobrenje za odpočinjanje ovih radova nije posjedovala niti gradska uprava Jerusalema niti izraelske vlasti nadležne za umjetnine iz starih vremena, koje su željele da tu provedu arheološke iskopine.Tek nekoliko dana nakon početka radova oglasio se gradonačelnik Jerusalema Lupolianski, koji je tom prilikom najavio šta su on i njegova uprava prema postojećem zakonu morali uraditi ranije: Dakle predstaviti pomenute planove javnosti te u odgovarajućim odborima gradskog vijeća, i prije svega pružiti priliku predstavnicima arapskog većinskog stanovništva u istočnom dijelu Jerusalema, da i oni sudjeluju u ovim razgovorima. Gradonačelnik je o tome rekao:

”Niko ne bi trebao da smatra, da ovdje postoji bilo kakva vrsta konspiracije. Niko ne bi trebao da misli, da mi, Bože sačuvaj, želimo da povrijedimo Brdo hramova ili bilo koje drugo mjesto".

No upravo toga se plaše muslimanski demonstranti. Radovi na planiranom ”pješačkom mostu” su doduše zaustavljeni, ali arheološka iskopavanja su nastavljena. Govori se da Israel želi da iskopa jedan drugi tunel i to svega nekoliko metara udaljen od vanjskog zida Brda hramova. Pojedini politički rukovodioci postojećih protesta su na ovaj način način formulirali svoje želje.

"Mi smo ovdje kako bi smo jasno stavili do znanja, da smo sasvim protiv bilo kakvih aktivnosti izraelskih vlasti – unutar te izvan Al Akse. Israel je okupator. Svaki posao je ovdje na medjunarodnom planu ilegalan. Zbog toga zahtijevamo potpunu obustavu svih radova".

No to je zahtijev kojeg striktno odbacuje vodja izraelskog tima za iskopavanje, Yuval Baruch:

"Mi uopšte ne dolazimo blizu Brda hramova. Ne postoji nikakva veza izmedju ovih iskopavanja i područja oko Brda hramova. Nego obrnuto. Mi se držimo nekoliko metara daleko od njega. Iskopavanja su otvorena za javnost i svako ko to želi da vidi je pozvan da dodje i to odmah".

A doći će pored ostalih i turski ambasador u Israelu. On bi trebao da ispita, tako je izraelski premijer Olmert u protekli četvrtak obećao svom turskom kolegi po funkciji Erdoganu, da li ova iskopavanja na bilo koji način ugrožavaju fundament ”Al Aksa-džamije”.