Istina se ne može sakriti

15.000 vreća pocjepane dokumentacije! Riječ je o materijalu koji je nakon pada Berlinskog zida pokušala uništiti Državna bezbjednosna služba Istočne Njemačke, poznatija kao Štazi. 600 radnika Državne arhive godinama objedinjuju dokumentaciju i dolaze i do skanadaloznih saznanja. Tako i do najnovije istine, da je policajac Zapadne Njemačke Karl Hajnc Kuras (Karl-Heinz Kurras) koji je ubio Bena Onezorga (Benno Ohnesorg), pokretača studentskih demonstracija krajem šezdesetih godina, bio zapravo saradnik Štazija.

Zašto u Arhivi za dokumentaciju Štazija nisu ranije istraživali sadržaje koji bi mogli da razjasne ubistva njemačkih istorijskih ličnosti, pa tako i ono studenta Bena Onezorga (Benno Ohnesorg)? Poznati naučnici optužili su načelnicu Arhiva Marijanu Birtler (Marianne Birthler) da zapostavlja istraživanje Štazijevih špijuna u Zapadnoj Njemačkoj. Birtlerova odgovara: “Pojedina otkrića u Arhivi dolaze tek onda, kada naučnici imaju određene teze i pretpostavke. Ako niko ne dođe na ideju da je Kuras možda radio za Štazi, onda Arhiv nije mjesto u kojem možete da tražite početna stajališta.”

Dokumentacija Štazija kilometrima duga

Posla je mnogo, poručuje načelnica Arhiva. Njeni saradnici su, kaže, posljednjih godina objedinili 61 kilometar dokumentarnog materijala, a to su još i milioni papirića koji tek trebaju da budu sastavljeni. Svake godine sve je više zahtjeva i građana bivše Istočne Njemačke koji žele doći do svojih ličnih akti koje su pomno vodili pripadnici Štazija. Mnogo je i zahtjeva naučnika i medijskih kuća koji istražuju određene oblasti, kaže Birtlerova: “I danas veliki broj ljudi vrlo malo zna o političkom sistemu bivšeg DDR-a.”

Posao Arhiva nedovršen

Američka CIA je još prije šest godina dostavilia Arhivi informacije o tome ko je na Zapadu radio za Štazi. Kritičari su optužili Birtlerovu da je odbacila provjeru njemačkih parlamentaraca i postavili pitanje da li se Birtlerova nalazi pod političkim uticajem. Bilo je i razmišljanja da se Savezni arhiv stavi u nadležnost Donjeg doma Parlamenta, i da mu time bude oduzeta moć. Bivši aktivista Pokreta za građanska prava u DDR-u, Štefan Hilfsberg (Stefan Hilfsberg) danas je poslanik u Njemačkom parlamenta. Hilfsberg tvrdi: “Mislim da se o tome treba intenzivno razgovarati, ako to zaista želite da uradite. Ja mislim da Istočni Njemci to ne žele, i zato to ne bi ni trebali uraditi.” Posla još ima! Kilometri i kilometri materijala čekaju da dođu na red da budu pregledani i procjenjeni. Ko zna kakvih tajni, još kriju!

Autor: Selma Filipović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić