Istinom protiv sukoba

Istinom protiv sukoba naziv je javne debate kojom je Istrazivacko dokumentacioni Centar iz Sarajeva započeo seriju dijaloga sa ciljem prevencije konflikta. Hoćemo da otvorimo neke aktuelne teme koje su bile ili mogu biti predmet sukoba. Želimo da vidimo šta mogu građani sami ili na nivou NVO da urade kako bi upozorili svoje okruženje na moguće sukobe da prepoznaju sukob, kaže Predsjednik ovog centra Mirsada Tokača i dodaje:

"Kad govorimo o sukobu to može biti najbezazleniji sukob u ulici u selu do ratnog sukoba. Mi zaprava treba da radimo da prepoznajemo te male sukobe da ih identifikujemo, da o njima razgovaramo, i da onda one koji su odgovorni da ih riješavaju da ih pritišćemo da to riješe."

Govoreći o temi rezultata i pokušaja manipulacije inicijativom za poseban status Srebrenice u kontekstu zahtijeva za iseljavanjem i šatorskim naseljem u Sarajevu,. Predsjednik nekadašnjeg inicijativnog odbora i današnje Asocijacije žrtava genocida Ćamil Duraković kaže da je inicijativa u startu bila izvorna, nije nastala kao plod manipulacije političkog vrha iz Sarajeva i u početku je zamišljena kao pravno pitanje :

" Sva ta inicijativa je proizašla ioz prvo teškog trenutnog života u Srebrenici , zatim genocida koji je ovdje nepobitna činjenica i koji će ostati kao činjenica zauvijek ."

Duraković priznaje da su visoki političari inicijativu uspijeli iskoristiti uglavnom za svoju promidžbu ali zahvaljujući onom što smo radili desilo se ipak nekoliko stvari koje možemo nazvati pozitivnim veli Duraković:

" Tako da mogu reći da jesmo izmanipulisani a mogu isto reći da možemo biti zadovoljni ovim stvariima koje su se desile bilo da su to neka budžetska izdvajanja bilo da su to razne posjete raznih političara, jer sve se u tom momentu tako da kažemo podiglo svi su tu boravili na terenu, češće borave i obilaze."

Zastupnik Jasmin Duvnjaković je govorio o svojoj inicijativi na donošenju Zakona o negiranju genocida podnijetoj u Parlamentu Federacije BiH:

"Putem usvajanja ovakvog jednog zakona u Federaciji BiH uputili bi poruku svima da nacionalizam, fašizam kao društveno štetne pojave nemaju budućnosti u BiH, odnosno u Federaciji i da svi oni koji negiraju genocid i vrijeđaju žrtve genocida i zločina, moraju biti oštro sankcionisani."

Odgovara na njegovu inicijativu još uvijek nema kao izgleda ni volje da se jedan ovakav zakon u dogledno vrijeme usvoji na državnom nivou. Srebrenički načelnik Abdurahman Malkić je u svom izlaganju o socio-ekonomskim uslovima povratka ponovio niz dobro poznatih problema svih povratnika iz oblasti školstva ,zdravstva, zapošljavanja i bezbijednosti naglašavajući potrebu stvaranja kulture dijaloga u suočavanju sa prošloću i uspostavom procesa pomirenja:

"Pitanje pomirenja je stvar pojedinca ali mi moramo preći i pričati priču o pomirenju naroda. Bilo je ovdje u dobroj mjeri , narodnim jezikom rećeno narodnih sukoba."

Najveća vrijednost ove debate u Srebrenici je to što su srebrenički Bošnjaci i Srbi po prvi put, istina u malom broju ali otvoreno u tolerantnom tonu govorili o karakteru rata i zločina u Srebrenici.