Iza zida šutnje: Procesuiranje ratnih zločina u Hrvatskoj

„Došli smo u Bruxelles iz Zagreba, jer znamo koliko su ljudska prava važna za EU kako za Komisiju tako i za Parlament, i naglasak koji stavljaju na poštivanje ljudskih prava u mjerilima koja Hrvatska mora ispuniti prije ulaska u EU. Zbog toga smo došli ukazati na nedostatke u sustavu pravosuđa u Hrvatskoj, u procesuiranju ratnih zločina“, objašnjava namjere posjeta europskim institucijama programska direktorica organizacije Amnesty International (AI) za Europu i središnju Aziju, Nicola Duckworth.

Upitana na koji način očekuje da će europske institucije izvršiti pritisak i potaknuti Hrvatsku da na posljednjim metrima pregovora nešto bitno promijeni, djelatnica ove organizacije kaže: „Znamo da smo pri kraju pristupnih pregovora s Hrvatskom, a to znači da su izvješća kao što je naše, još važnija. U našem izvještaju smo prepoznali i ukazali na pojedine nedostatke kako bi u Europi osobe koje donose vrlo važne odluke bile upoznate kada treba zatvoriti važna poglavlja, kao što je poglavlje 23, a to je poglavlje koje nas posebno zanima, to je pravosuđe“. Organizacija Amnesty International izražava nadu, da će „nadležne osobe uzeti u obzir naše preporuke i uvažiti ih prilikom donošenja važnih odluka“.

'Bez provjere?'

Na 60 stranica organizacija Amnesty International u izvješću o Hrvatskoj, objavljenom u prosincu 2010. godine, traži od Hrvatske ubrzavanje procesuiranja ratnih zločina, prije svega je istaknuto da su vlasti propustile pokrenuti istrage protiv nekih visokih političkih i vojnih dužnosnika, premda postoje javno dostupni sudski podaci koji bi ih mogli teretiti. Na izvješće AI-a očitovalo se hrvatsko ministarstvo pravosuđa na 19 stranica navodeći kako ta nevladina organizacija bez provjere i nepristranog istraživanja postavlja tezu da nisu istražene optužbe protiv nekih visokopozicioniranih vojnih i političkih dužnosnika.

Hrvatsko ministarstvo pravosuđa opovrgnulo je tvrdnje o navodnim propustima hrvatskih pravosudnih tijela koje iznosi u izvješću organizacija Amnesty International pod naslovom „Iza zida šutnje: Procesuiranje ratnih zločina u Hrvatskoj“. Za ministarstvo su posebno neprihvatljive tvrdnje AI-a da je nakon osamostaljenja Hrvatske slijedio oružani sukob između hrvatske vojske i oružanih snaga hrvatskih Srba kojima je pomagala JNA. U očitovanju stoji da je potpuno „nevjerojatna“, „proizvoljna“ i „neistinita“ tvrdnja AI-a da je Hrvatska proglašavanjem neovisnosti prouzročila oružani sukob i da su tijekom sukoba od 1990. do 1995. godine obje strane počinile znatna i ozbiljna kršenja ljudskih prava. U hrvatskom ministarstvu drže da je to potpuno izjednačavanje odgovornosti.

Izvješće AI stiže kasno?

O izvješću AI-a jučer i danas su raspravljali predstavnici ove nevladine organizacije i europskih institucija. Dok u Europskoj komisiji poručuju kako će rezultate izvješća proučiti i prema potrebi koristiti za svoj ožujski izvještaj o napretku za poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava, u Europskom parlamentu su izjavili da je izvješće organizacije Amnesty International objavljeno prilično kasno da bi se uzelo u obzir u izvješćima kako u Europskoj komisiji za godišnji pregled o napretku tako i za Swobodino izvješće koje je usvojeno prošloga tjedna u vanjskopolitičkom odboru.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. urednik: Jasmina Rose