Izbjegli Srbi iz Bosne menjaju kurs

U dijelovima Srbije u kojima su radikali Vojislava Seselja u vise navrata ubjedljivo pobjedjivali, kao sto se neka mjesta u Vojvodini, ovoga puta se to nije dogodilo. Konkretno, u Novom Sadu najvise glasova osvojio je demokratski kandidat Boris Tadic. Predsjednik regionalnog odbora za pomoc izbjeglicama i raseljenim licima u Vojvodini, Radenko Popic, kaze za Radio Dojce vele da je takav zaokret ocigledan i da izbjeglice mijenjaju politicku orjentaciju. Pri tome on navodi njihove simpatije posebno prema jednom od najbogatijih ljudi u Srbiji, Bogoljubu Karicu, koji je osvojio trece mjesto na predsjednickim izborima iako je to malo ko ocekivao s obzirom da nema svoju stranku:

«Zbog svega sto su ti ljudi dozivjeli tokom ratnih godina, i egzodusa u Srbiju, oni su bili naklonjeni nekim ekstremnijim, radikalnijim politickim opcijama. Medjutim, ovaj izborni rezultat pokazuje odredjenu promjenu koja je veoma bitna. Za mene licno predstavlja osvjezenje debakl kandidata vladajuce koalicije Marsicanina. Jer, njegova Demokratska stranka Srbije je kadrovskim rjesenjima za izbjeglice ponovo vratila citav taj problem nazad. Zbog toga se mi ovih dana pripremamo za proteste».

Isto tako, uocljivo je distanciranje Zajednice Srba iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, koji su se doselili u Srbiju prije ratova na prostorima bivse Jugoslavije, od nacionalisticke Demokratske stranke Srbije Vojislava Kostunice. Njen predsjednik, Branislav SSvonja, nam je objasnio zasto je do toga doslo:

« Sa tom strankom mismo potpisali sporazum o saradnji i postigli cvrst dogovor o zajednickom radu u resavanju onih problema koji nas najvise tiste. Taj sporazum i dogovor su realizovani samo u onom delu koji se tice nasih obaveza».

Povodom sutrasnjeg svjetskog dana izbjeglica i nerijesenih elementarnih pitanja organizacija za pravnu pomoc izbjeglicama «Pravda» u saradnji sa vise udruzenja organizuje u petak veliki protestni skup u Beogradu. Nas sagovornik Popic kaze da je to sada jedini nacin da se skrene paznja na ovaj problem:

«Mi cemo morati da okupljamo i organizujemo ljude. Drzacemo, naravno, sve pod kontrolom. Skrenucemo paznju domacim vlastima i medjunarodnoj zajednici da, izgleda, na ovom prostoru nema nista bez primjene sile. Kad ljudi zaprijete onda se svi sastanu za pola sata, naprave nekakav dogovor. Ako je to rjesenje mi necemo bjezati ni od njega».

Inace, u Srbiji je tokom proteklih trinaest godina umrlo preko 20 posto izbjeglica i raseljenih lica.