Izbori u sjenci teroristickih napada- Socijalisti postigli neocekivan uspjeh u Spaniji

Bilo je planirano da Jose Maria Aznar preda vlast svom bliskom saradniku, Marianu Rajoyu- sto bi, po misljenju mnogih, bilo tako nespektakularno da cak ne bi zasluzivalo ni mjesto na naslovnim stranicama. "Spaniji dobro ide" – Ovakve izjave, koje je Aznar ponavljao tokom svog vladanja zemljom, prisvojio je i Rajoy. Cinjenice i brojke su mu isle u prilog: stabilan privredni rast od 2 porcenta, kvota nezaposlenih smanjena je sa 15 na 10 procenata, a tu su i uspjesi u borbi protiv ETE.

Ali, ipak je bilo sve drugacije, a s tim nije racunao ni sef socijalisticke partije, Jose Luis Rodriguez Zapatero. 11. marta je sve bilo preokrenuto. Krvavi napadi su Madrid, do tada grad pun zivota, zavili u tugu i sok. Preko noci je cijela izborna kampanja izbrisana iz kolektivne svijesti. Uslijedili su tuzni parlamentarni izbori, najtuzniji u mladoj spanskoj demokratiji. S ganutoscu ljudi, mijesao se bijes zbog vlade kojoj je prigovoreno da je nedovoljno informisala javnost o podacima kojima je raspolagala.

Bijes mnogih biraca na manipulativnu politiku, koja je vodjena i u toku rata u Iraku, uticao je i na rezultate izbora. Biraci su se odazvali u enormnom broju. Time su zeljeli da pokazu i da ich teroristi nece sputati u ocuvanju demokratije.

Cinjenica da iza napada mozda ne stoji ETA vec islamisti, uliva jos vise nemira medju gradjane. Aznar i Rajoy su vec odavno znali da njihovo proamericko drzanje predstavlja politicki eksploziv. Ukoliko zaista marokanski teroristi stoje iza ovih napada, moglo bi se desiti da Spaniju zahvate latentni socijalni problemi. U ovoj zemlji, naime, zivi 1,6 miliona Marokanaca. Oni vec sada nisu u zavidnom polozaju. Dio odgovornosti za to snosi i Aznarova vlada koja je politiku prema strancima vodila tako da nije insistirala na integraciji stranaca vec na njihovoj izolaciji.

Umjesto Rajoya, kako se ocekuje, premijer ce biti Zapatero. Pred njim je sada tezak zadatak, da izbjegne polarizaciju u zemlji. Spanija bi trebalo da se sjeti dijela svoje proslosti. Ne bi trabalo zaboraviti da je Iberijsko poluostrvo nekada bilo 700 godina pod islamskom upravom i da su tu dugo Krscani, Jevreji i Muslimani zivjeli u miru i prijateljstvu. Alhambra i Granada ili Dzamija u Cordobi i dan danas su u islamskom svijetu simbol mirnog suzivota naroda razlicitih religijskih pripadnosti.

Nakon masakra u Madridu, Spaniji sada traba covjek u vrhu koji ce postici ravnotezu. U vrijeme izbora Zapatera su i kolege iz partije kritikovale zbog njegove suzdrzljivosti. Upravo ova njegova mana mogla bi postati njegova najveca vrlina.