Dvoboj između Tadića i Nikolića

Evropske integracije Srbije tokom predizborne kampanje nije tematizirao nijedan predsjednički kandidat. "Raspoloženje u narodu je diktiralo izbor predizbornih tema, a narod najviše zanimaju ekonomske teme", kaže Aleksandra Joksimović, predsjednica Srpskog centra za vanjsku politiku. Otkako je Srbija dobila status zemlje kandidatkinje za ulazak u Europsku uniju, ta je tema "postala prevaziđena i potpuno nezanimljiva za predizbornu kampanju".

Stratešku orijentaciju Srbije (unutar EU-a) pod znak pitanja ne dovode dva najizglednika predsjednička kandidata. I  Boris Tadić (Demokratska stranka, DS) i njegov izazivač Tomislav Nikolić iz opozicione Srpske napredne stranke (SNS) žele odvesti Srbiju u EU. Njihove će stranke (kako se predviđa) biti i dvije najjače snage u novom sastavu parlamenta u Beogradu. Samo se nekoliko stranaka pokušalo diferencirati od ostatka aktera sa političke scene svojim zahtjevima da se Srbija odupre proklamiranom ulasku u Uniju. Između ostalih, to vrijedi za Demokratsku stranku Srbije (DSS) bivšeg premijera Vojislava Koštunice. Na predsjedničkim izborima Koštunica nema nikakvih šansi. Sve ankete upućuju na dvoboj između Tadića i Nikolića.

O Kosovu se ćutalo 

Boris Tadić je proevropski orijentiran i njegova Demokratska stranka je još od vremena ubijenog bivšeg stranačkog šefa i premijera Srbije Zorana Đinđića (2001.-2003.) na glasu kao socijalno-liberalna i moderna. Nikolić je SNS utemeljio 2008., nakon što se odvojio od Srpske radikalne stranke (SRS) ultranacionaliste i haškog optuženika Vojislava Šešelja. Danas se Nikolića smatra umjerenim, proevropskim nacionalistom.

Osim Evropke unije, tokom predizborne kampanje nije se spominjala ni još jedna druga tema: spor oko Kosova. Srbija i dalje odbija priznati neovisnost svoje bivše pokrajine. Oko tog su stava više-manje sve stranke u Srbiji jedinstvene. Jedino se Liberalno-demokratska partija (LDP) (koja bi na izborima mogla osvojiti nešto više od pet posto glasova i ući u parlament) zalaže za priznanje nezavisnog Kosova.

Kosovski Srbi koji posjeduju pasoše Republike Srbije smiju učestvovati na izborima - i na predsjedničkim i na parlamentarnim. Njihovo će glasanje organizirati Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, na to je pristala i vlada u Prištini. Politički analitičar Dušan Janjić naglašava da je mogućnost glasanja Srba s Kosova vladu Srbije dovelo u nezgodnu situaciju: "I kosovska vlada i opozicija u Srbiji taj korak tumače kao puno priznanje nezavisnosti Kosova, a tamošnju srpsku zajednicu smatraju dijasporom. "Zabrinjavajuća je odluka kosovskih Srba da komunalne izbore organiziraju u vlastitoj "režiji" - kao da su oni još uvijek građani srpske pokrajine. Vlada u Beogradu pokušala ih je odvratiti od te ideje. Za Prištinu je to naime "neprihvatljiva provokacija". Zbog očekivanih trzavica na dan izbora, Njemačka i Austrija su na sjever Kosova (na kojem većinu čine Srbi) poslali dodatne vojnike.

Ekonomske teme dominirale

 Bez obzira na nervozu uoči glasanja, središnje teme o kojima se odlučuje na izborima su nezaposlenost, ekonomska kriza i korupcija. Gotovo 25% Srba je bez radnog mjesta, stopa inflacije u proteklih 12 mjeseci iznosila je 11%. Nezaposlenost i inflacija su nakon posljednjih izbora 2008. toliko naglo porasli da sva aktualna predizborna obećanja u ušima građana zvuče poput izlizanih parola. Među strankama gotovo da nema nikakvih razlika u obećanjima.

Moguće je da upravo mlađi birači zbog zasićenosti takvom politikom uopće ne izađu na birališta. Od toga bi mogao profitirati Tomislav Nikolić, koji je bio u blagoj prednosti uoči samih izbora. Konačna odluka će ipak pasti u drugom krugu: između Nikolića i Tadića. Evropska unija očekuje fer i poštene izbore. "Nadamo se novom političkom vodstvu i vladi koja će biti otvorenija za regionalnu suradnju i koja će ostati na evropskom putu", izjavio je europski povjerenik za proširenje Stefan Füle.

Autor: Saša Bojić
Odgovorna urednica: Jasmina Rose