Izbori u Srbiji – od nacionaliste do premijera?

Napolju je dosta hladno. Međutim, on nema ni kapu na glavi. Iako se oklizuje dok korača kroz snijeg, ne postustaje. Aleksandar Vučić, zamjenik premijera i predsjednik najjače partije u Srbiji, Srpske napredne stranke (SNS), vlastitim je rukama spasio jedno dijete iz kolone automobila koju je zameo snijeg na sjeveru zemlje. Uspješna misija 44-godišnjaka pred televizijskim kamerama. Sve izgleda kao da je poručeno za predizboru kampanju za prijevremene parlamentarne izbore. Na snimak, koji kao da je iz holivudskih akcionih filmova, pojavio se i veliki broj parodija u kojim „nadčovjek Vučić“ ima supermenov kostim. Bez obzira na sarkastične komentare iskusni političar zna da mu eklatantni populizam pred izbore, koji se održavaju 16. marta, ne može naštetiti. Naprotiv.

Od nacionaliste do reformatora

Upravo je Vučić taj koji je zatražio održavanje prijevremenih izbora. Bivši radikalni nacionalista je danas uvjereni Evropljanin koji umjesto Velike Srbije sada govori o reformama i njegovoj najdražoj temi: borbi protiv korupcije. Na inicijativu Aleksadra Vučića je krajem 2012. godine uhapšen Miroslav Mišković, milijarder koji je navodno bio upleten u ilegalne aktivnosti prilikom privatizacije državne imovine. Od tada Vučiću raste popularnost. Prema rezultatima ispitivanja javnog mnjenja, njegova „Srpska napredna straka“ (SNS) na izborima može očekivati 45 posto glasova birača.

SNS je do sada dijelila vlast sa socijalistima Ivice Dačića. Da bi koalicija bila dogovorena, Vučić je premijersku dužnost morao prepustiti Dačiću. Poslije 16. marta bi Vučić mogao biti šef vlade. Zoran Stojiljković, profesor na beogradskom Fakultetu političkih nauka kaže da je iskušenje da vlada sam ili skoro sam jednostavno bilo ogromno. Zbog toga je Vučić toliko želio izbore. „Iz ugla vlasti, ovo je gotovo idealan trenutak za raspisivanje izbora. Pitanje je da li će se sa produbljavanjem recesije, nužnim otpuštanjima u javnom sektoru, i zaoštravanjima koje pokazuju i protesti sindikata oko radnog i socijalnog zakonodavstva, ikada više stvoriti tako povoljna pozicija da se gotovo sam bude na vlasti. Toj vrsti izazova se jednostavno nije moglo odoljeti“, izjavio je za Deutsche Welle Stojiljković.

Velika obećanja

27 posto stanovnika Srbije je nezaposleno. Javni sektor je preglomazan – od 7,1 miliona građana 800.000 su državni službenici. Mnogi su dobili posao zahvaljujući stranci čiji su članovi – tako se stvaraju vjerni birači. „Čini mi se da ključne stranke samo posredno upozoravaju da će put oporavka srpske privrede biti dug i bolan, i da onako usput radije obećavaju nova radna mjesta, bolji život i investicije“, kaže Đorđe Vlajić, novinar Radio Beograda.

SNS je najavila izgradnju „Beograda na vodi“ – savremene četvrti na rijeci Savi u centru Beograda. Investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata je već najavio skoro tri milijarde eura. Govori se da će zahvaljujući projektu „Beograd na vodi“ biti otvoreno novih 200.000 radnih mjesta. Prestižni projekat, sa kulom od 180 metara, najveći je adut Aleksandra Vučića za lokalne izbore u Beogradu koji se održavaju paralelno sa parlamentarnim.

Kosovo je bilo jučer

Velika obećanja su izgleda sastavni dio predizborne kampanje različitih stranaka. Međutim, jedna riječ se rijetko čuje: Kosovo. Bivša srbijanska provincija je 2008. godine proglasila nezavisnost što je priznalo više od 100 država. Iako Srbija zvanično ne prihvata suverenitet Kosova, vlade obje zemlje su u posljednje vrijeme potpisale nekoliko sporazuma. Time je ispunjen jedna od važnih uslova koje je EU postavila Srbiji da bi počela pristupne pregovore o članstvu.

„Promjena evropskog kursa je skoro nemoguća“, kaže novinar Vlajić. „Samo stranke naglašeno patriotske opcije su protiv Evrope, poput recimo Demokratske stranke Srbije Vojislava Koštunice. Između ostalih stranaka skoro ne postoji nikakva razlika i za njih približavanje Evropi nije upitno“, kaže Vlajić.

Podijeljena opozicija

Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić koji je nakon poraza na izborima održanim 2012. godine podnio ostavku na mjesto predsjednika Demokratske stranke, osnovao je Novu demokratsku stranku (NDS). Za razliku od stare stranke, nove demokrate oko Tadića su diskretno najavile mogućnost saradnje sa Vučićem. S obzirom da će stranka po svemu sudeći osvojiti više od pet posto, što je minimum za ulazak u parlament, Tadića već neki vide kao budućeg ministra vanjskih poslova.

„Čitava opozicija djeluje nespremno i međusobno zavađeno; tu caruju strasti i političke sujete, i zašto bi sada neki glasač uopšte glasao za stranke koje ne pokazuju dovoljan nivo ozbiljnosti. Nije dovoljno da vi na gomilu skupite nekoliko stranaka i da očekujete neki pozitivan rezultat na izborima“, kaže politolog Branko Radun za DW.

Podijeljena opozicija je voda na Vučićev mlin. Tome treba dodati i uticaj na medije. Žuta štampa skoro svakodnevno izvještava o navodnim prljavim poslovima Vučićevih protivnika na izborima i političara opozicije. Medijski bosovi koji dosta zavise od javnih ugovora, misle da nije loša ideja hvaliti najmoćnijeg čovjeka u zemlji i vjerovatno novog premijera.

Dok se na socijalnim mrežama ismijavao Vučićev “hrabri poduhvat” prilikom spašavanja djeteta iz sniježne mećave, najtiražiji list u zemlji je napisao: „Dok Vučić spašava dijete iz snijega, opozicioni političari sjede isped televizora i ispijaju kafe.”

Autori: Nemanja Rujević / Mehmed Smajić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić