1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Izbori u Srbiji

29. decembar 2003
https://p.dw.com/p/AXq5

Njemacki list Berliner Zeitung povodom pobjede Seseljevih radikala na izborima u Srbiji pise:

Godina 2003-a u istoriju Srbije uci ce kao godina ponovnog jacanja nacionalista. Na predsjednickim izborima u novembru, kandodat radikalne stranke Tomislav Nikolic osvojio je 46% glasova. To je nadaleko najbolji rezultat u istoriji ove stranke. Samo sto Nikolic nije postao predsjednik jer na izbore nije izasao dovoljan broj biraca. Na jucerasnjim izborima u Srbiji postalo je jasno da su biraci dali svoju podrsku strankama nacionalistickog bloka. Razloge za ovakav razvoj situacije, koji zabrinjava, treba traziti kod vodja pokreta protiv Milosevica, koji su zakazali nakon preuzimanja vlasti u jesen 2000-te. Intrige, svadje, uzajamne blokade i borba za vlast bile su svakodnevna pojava. Izuzetak nije bio ni ubijeni premijer Djindjic. Rascjep u drustvu nije prestao, dapace on je produbljen, tim prije sto se ni nosioci promjena i demokratije nisu bas u potpunosti pridrzavali slova zakona. Zapad, koji ich je hvalio i uzdizao doprinio je da dodje do ovakve situacije. Djelovanje pakta stabilnosti jedva da se odrazava na zivot obicnog gradjanina Srbije. S druge strane, svakom Srbinu je jasno da je odvajanje Kosova od Srbija gotova stvar. I konacno Haski tribunal: za svakog cak i prozapadno orijentiranog Srbina rad glavne tuziteljice Carle del Ponte dozivljava se kao politicki jednostran.

Pise Berliner Zeitung. Svajcarski dnevnik Neue Züricher Zeitung na istu temu dodaje: Nakon tri godine, sablasti proslosti ponovo su se pojavile. Kako Milosevic tako i njegov saveznik Seselj imaju najbolje sanse da, preko poslanika svojih stranaka, budu najbolje zastupljeni u vlasti, cak i ako sami, kao Haski zatocenici, ostaju praznih fotelja. Njihovu iznova probudjenu popularnost Milosevic i Seselj ponajvise mogu da zahvale Haskom tribunalu, koji se u Srbiji dozivljava kao medjunarodni instrument za slabljenje Srba. Glavni kandidat radikala Nikolic u populistickom maniru ponudio je drasticno snizenje cijena hljeba. Kao i u vrijeme Milosevica unutrasnjo-politicka scena skoncentrisana je na suzbijanje protivnika. To je i razlog rascjepa u DOS-u, koji je propracen borbom izmedju nekada glavnih protagonista Kostunice i Djindjica i koji je rezultirao izlaskom Kostunicine Demokratske stranke iz saveza. U izbornoj borbi se protiv demokrata udruzila Kostunicina stranka, radikali i stranka G17 plus. Zahvaljujuci njihovoj izbornoj kampanji protiv Djindjicevih sljedbenika potisnuta je cinjenica da je dosadasnja demokatska vlada u Srbiji zabiljezila velike pomake u privatizaciji i monetarnoj politici. To je u skladu sa razmisljanjem birackog tijela u Srbiji. Oni odlucuju srcem a ne mozgom. A u svemu profitiraju oni koji lupaju najglasnije.