Izložba o crncima u Njemačkoj

Kada su upitani šta im prvo pada na pamet kada pomisle na Njmeačku, mnogi stranci u glavi imaju slike Oktoberfesta, holokausta i Berlinskog zida.

Ali ove slike tevrtonske kulture i društva slabo reflektuju trenutnu raznovrsnost savremene, mutlietničke federalne države Njemačke, gdje jedna petina poulacije ima migraciono porijeklo, objašnjava izložba koja je otvorena početkom novembra u kelnskom Alte Feuerwacheu.

Jonas Behre, direktor Inicijative for Black People in Germany (ISD), pomogao je da se organizuje izložba pod naslovom „Homestory Deutschland: Black Biographies from History and the Present“. Izložba predstavlja kolekciju autoportreta, koji pojašnjavaju kompleksne i raznličite istorije Afrikanaca, Afroamerikanaca i Afro-Nijemaca u tri prošla vijeka njemačke istorije.

„Iako su crni ljudi živjeli u Njemačkoj stotinama godina, to se nije posmatralo kao relanost svakodnevnog života,“ rekao je Behre, koji je rođen u Eritreji, ali je čitav svoj život proveo u Njemačkoj. „To se sve može vidjeti kroz diskriminaciju i isključivanje iz svakodnevnog života, i s tim smo se pozabavili u ovoj izložbi.“

Zid slavnih

Centralni dio izložbe je „Zid slavnih“ sa detaljnim biografijama 27 crnih muškaraca i žena iz tri prošla vijeka njemačke istorije. Unatoč svom imenu, Zid slavnih ne oslikava smao biografije istaknutih crnaca, već i nepoznatih „običnih“ ljudi, da bi se ored ostalog podcrtalo njihovo prisustvo u Njemačkoj kao nešto prirodno.

„ Meni, je presjek između osobe koja nije poznata i koja je zaista poznata  uvijek bio interesantan,“ rekao je Behre. „Jedan od mojih omiljenih primjera sa izložbe je Hanriette Alexander koja se borila za svoju prava u 19. vijeku.“

Alexander je rođena u Stuttgartu 1817.godine. Ostavljena je u sirotištu kada je napunila osam godina. Nakon što je dobila posao dadilje u jednoj porodici u Stuttgartu, zaustavila ju je žena na ulici dok je šetala sa djecom i zatražila njenu adresu. Sljedeći dan, ta žena se pojavila kod porodice nudeći da uzme i Alexanderovu pod svoje okrilje.

Ali žena je pripadala cirkuskoj trupi i sljedeće dvije godine Alexanderova je bila prisiljena da oblači afričke nošnje i glumi u pozorištu kao „afrička atrakcija“.

Pravo na život u Njemačkoj

Još jedna biografija koja je predstavljena na ovoj izložbi je ona afro-nijemačkog glumca, novinara i aktiviste Theodora Wonje Michalea. Rođen je u Hamburgu 1925.godine i najstariji je živi Afro-Nijemac u Njemačkoj. Njegov otac se doselio iz Kamerona, tadašnje njemačke kolonije u Njemačku 1904.godine.

Uskraćeno mu je visoko obrazovanje na osnovu boje njegove kože, a želio je da postane areheolog ili etnolog. Ali budući da je bio mlad čovjek, jedna od rijetkih mogućnosti da zaradi je bila da bude glumac u kolnijalnim filmovima ili Völkerschauenu - „ljudskim zološkim vrtovima“ popularnim u Njemačkoj u 19. i ranom 20. vijeku.

Nakon završetka Drugog svjetskog rata, Michael je teško pronalazio posao, ali nekako je uspio dobiti posao kao pozorišni glumac.

Michael se sjeća kako je njegov otac uvijek osjećao da je njihovo prirodno pravo da žive u Njemačkoj i kako je on taj stav preuzeo i sačuvao do danas u svojoj perspektivi Afro-Nijemca.

„Afro-Nijemac, to znači imati dva porijekla - afričko i njemačko“, kaže Michael, „Mislim da je prednost imati uvid u dvije kulture. Ja na to gledam kao na veoma pozitivnu stvar.“

Više od izložbe

Izložba je gostovala po Africi od 2006.godine: u Senegalu, Malaviju, Južnoj Africi i Ugandi, kao i nekim drugim zemljama. Sada se izložba, koju je organizovao ISD uz podršku Federalnog instituta za građansko obrazovanje (BPB) i Fondacija Sjećanje, odgovornost i budućnost (EVZ), prikazuje po prvi put i u Njemačkoj.

Homestory Deutschland ukuljučuje niz događaja sa živom muzikom, govorima, pozorišnim komadima, diskusijama i čitanjima  da bi se predstavile različite perspektive života i istorija crnih ljudi u Njemačkoj.

„Ideja je predstaviti široki spektar crne njemačke istorije, ne samo šačicu poznatih ljudi na televiziji, već i obične građane, da bi s pobjeglo od klišea da su crni ljudi samo sportisti, pjevači i dileri droge,“ rekla je DW-u  Manuela Ritz, multimedijalna pozorišna izvođačica.

Stalna debata

Ljudi sa manjinskim etničkim porijeklom su se dugo borili da budu prihvaćeni u njemačkom društvu, kao pravi njemački građani. Nedavno je bivši političar Thilo Sarrazin izazvao pometnju sa svojim bestselerom „Njemaöka uniütava samu sebe“ u kojoj je zastupao tezu da se imigranti odbijaju integrisati u njemačko društvo i da predstvaljaju prijetnju njemačkoj „domaćoj“ kulturi.

Tokom svog govora na otvorenju izložbe, jedna od pet zamjenika gradonačelnika, Elfi Scho-Antwerpes je iskoristila priliku i govorilila o važnosti integriracije imigranata u njemačko društvo.

Homestory Deutschland govori o crnim Nijemcima, ljudima koji su dio njemačkog društva, koji su tu rođeni i odrasli, ili su proveli većinu svog života živeći tu, koji sebe vide kao Nijemce.

„Ja nisam zaintersovan za poltičku debatu o integraciji. Ovdje nije riječ o integraciji, niti je to ikad bilo. Radi se o jednakim pravima za sve,“ rekao je Behre.

Homestory Deutaschland će biti izložena u Alte Feuerwacheu(Keln) do 25.novembra 2012. Poslije toga, izložba se seli u Ninbergr (januar-februar 2013.) i Hamburg (mart 2013).

Autori: Helen Whittle / Gorana Sekulić

Odgovornia urednica: Belma Fazlagić-Šestić