Između dvije države

Do Nove godine otvorit će se Malogranični skelski prijelaz na Drini, između Janje u BiH i Lešnice u Srbiji. Prije posljednjeg rata skela je povezivala dvije obale i imanja Janjaraca. Jer, na desnoj obali gruntovno definisana granica između BiH i Srbije ponegdje je šest kilometara udaljena od sadašnjeg toka Drine. U ratu ukinuta, nakon sedam godina dogovaranja i usklađivanja, skela je ponovo tu da poveže obale, imanja i ljude.

Graničari privode zbog ilegalnog prelaska granice

Rasim Bošnjaković iz Janje, od 2006. jedan od inicijatora uspostavljanja skelskog prijelaza. Imanje mu je na obje obale Drine. Na drugoj strani ima vikendicu, bašču i osam dunuma šume. "Volim to tamo više. Od malih nogu, pa i danas, drago mi je otići, malo posjediti, nešto uradim malo... Dvadeset godina, od 1992. ne idu ljudi, ne obrađuju njive. Zaraslo je to."  

On i Atlaga Gradaščević 2005. su čamcem prešli rijeku. Nisu znali da je uvedena stroga kontrola, da se ko zna kojim sporazumom prelazak čamcem tretirao kao ilegalan prelazak granice. Pored Rasimove vikendice raspalili su roštilj, pripremili čašice.

"I u tom momentu su naišli graničari Drinom, čamcem, srbijanski. I prišli su, četiri naoružana lica. Zarobili su nas, puške uperili: ´Polazite s nama´  I vodili nas. Čitav dan smo deverali u Lešnici, u Loznici, u Sudu i platili smo kaznu. Kad smo platili, pustili su nas naveče oko dvanaest sati. Jedva čekam skela da proradi, da prelazim legalno, jer ja nikad nisam bio švercer. Ništa, ja prelazim u svoje," ističe Bošnjaković.

Jedno imanje u dvije države

Bošnjaković je jedan od pedesetak ljudi iz Janje, privođenih zbog ilegalnog prelaska granice. Na desnoj obali Drine 447 Janjaraca vlasnici su imanja, kuća i vikendica, ukupne površine 450 hektara. Od predratnih 46 porodica koje su stalno živjele na tom prostoru, samo četiri ostale su tamo tokom rata. Kako kažu, imali su problema, ali i dobrih trenutaka. Porodice Ferida Hadžića, Mehmeda Huremovića, Mustafe Zvorničanina i Asime Tuzlak i danas žive na desnoj obali. Porez plaćaju i BiH, a po Dejtonu, trenutno su u Srbiji.

Ferid Hadžić na desnoj obali ima kuću, poljoprivredne mašine i imanje od 50 dunuma zemljišta. Tu plodnu, dobru zemlju, djedovinu i očevinu kako kaže, redovno obrađuje, a svoje proizvode prodaje u Bijeljini. Kaže da ni u vrijeme rata nije imao problema sa komšijama iz Lešnice. Danas ima bosansko-hercegovačku ličnu kartu, a porez plaća u Loznici i u Bijeljini.

"Mi imamo imanje iz dvije države. Sadašnje, kobajagi te nekakve države. Nekad je bila jedna država, da je bogdo sreća i sad, al' eto, desilo se to što se desilo. Eto, i danas dan prelazimo granicu, ali nas ne dira niko. Nismo dobili nikakvo odobrenje da možemo prelaziti granicu. Pogranična policija, ni srbijanska ni ova naša bosanska nas ne dira. Imamo svoje motorne čamce, vozimo se. Bilo je malo problema s vojskom, ali unazad jedno desetak, petnaest godina niko nas ne dira," kaže za Deutsche Welle Ferid Hadžić.

Skela ponovo povezuje

Mehmed Prosičanović živi na lijevoj obali, gdje je nekad imao jednu njivu. Rijeka je primijenila tok i presjekla imanje. Na desnoj obali ostalo je 25 dunuma koji se gruntovno i katastarski i dalje vode u bosansko-hercegovačkoj opštini Bijeljina. Prosičanović nije mogao sačuvati imovinu na desnoj obali. Na njegovom zemljištu vađen je šljunak, a dio šume je posječen. Kada je tražio zaštitu policije, odgovarano mu je da nijedna u to vrijeme nije bila nadležna.

"Nešto je iskopano, nešto je pod šumom tamo. Veoma malo je ostalo, zaraslo je, nije se obrađivalo. Eto, sad će nam ovo dobro doći, ova skela, da možemo preći da obrađujemo svoju zemlju. Jer, to je nekad bila jedna njiva, samo Drina kad je protekla ona je presjekla tu njivu, tako da je ostalo to tamo," objašnjava Prosičanović.

Badinterova komisija

Badinterova arbitražna komisija, ustanovljena je u avgustu 1991. Pored reguliranja sukcesije, dala je osnove za rješavanje graničnih linija između bivših jugoslavenskih republika. Na osnovu međunarodnog prava, Komisija je definirala da se moraju uvažavati mjesne nadležnosti. To znači da granice određuje ono gdje ljudi vade lične karte, gdje plaćaju poreze, odnosno, određuju ih grunt i katastar. I što je najvažnije, granice između federalnih jedinica smatraju se državnim granicama i ne mogu se mijenjati silom, nego sporazumom.

Autor: Emir Musli

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić