Izrael namjerava napasti Iran na proljeće

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u svome izdanju od subote (4.2.) piše o najavi Izraela da bi mogao napasti Iran, odnosno da Pentagon (ministarstvo obrane SAD-a) računa s tim da bi Izrael na proljeće mogao napasti iranske nuklearne pogone. "Američke novine su u petak izvještavale da ministar obrane Panetta vidi 'veliku mogućnost' da bi taj napad mogao uslijediti u travnju, svibnju ili lipnju. Američka vlada pokušava već duže vremena odvratiti Izrael od namjere napada, navodi se u Washingtonu. Sjedinjene Države međutim i dalje ne isključuju mogućnost vojne akcije, ali ipak žele Teheran sankcijama odvratiti od nuklearnog programa. Izraelski ministar obrane Barak je naprotiv tome odgovorio: 'Kasno može biti prekasno'. Njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle je kazao da je sprječavanje izbijanja rata ključni zadatak vanjske politike. 'Što više zemalja sudjeluju u sankcioniranju, utoliko brže sankcije mogu i djelovati', kazao je on. Westerwelle se nije htio uključiti u špekuliranja o izraelskom vojnom napadu, kako je kazao", prenosi FAZ. Ovaj list prenosi još i izjavu njemačkog ministra obrane Thomasa de Maizierea da Njemačka ozbiljno shvaća zabrinutost Izraela, ali i da upozorava Izrael da se ne upušta u "avanture".

U komentaru, koji FAZ također donosi na ovu temu, kaže se izričito da se Izrael sa svojim nuklearnim oružjem i nosačima zrakoplova mora odvratiti od namjere napada. Međutim, "politička opcija sa sobom također nosi teške rizike kao i vojna te isto tako ne pruža pouzdano rješenje. Svijet stoga stoji pred klasičnom dilemom kad je u pitanju Iran", komentira se u FAZ-u.

Demokracija znači dva koraka naprijed, jedan nazad

Izgredi u Egiptu nakon nogometne utakmice u bijes onih građana koji su prije godinu dana doprinijeli svrgavanju režima Hosnija Mubaraka također dominira naslovnicama njemačkih tiskovina. Die Welt tako komentira da je nakon što se krvavo okončala nogometna utakmica, sigurnosnim snagama uspjelo ono što su i namjeravali postići: proširiti nesigurnost. S tim u svezi se ovaj list osvrće na proces demokratizacije i izbora u ovoj zemlji te navodi: "Ponovno je hladno na ulicama Kaira. Demokracija ne dolazi preko biračkog listića, ali ne i tihim korakom. Demokracija je evolucijski proces, dva koraka naprijed, jedan nazad. Ona živi od diobe vlasti, poštuje pojedinca i nastoji da pomoću vlade i parlamenta poboljša stanje zemlje. Promatrano u tom svjetlu je egipatski tako mali, ali istovremeno i veliki napredak godinu dana nakon prosvjeda na Tahrir trgu ugroženiji no ikad prije."

Vojska će se boriti za vlast

Die Welt s tim u svezi navodi da Vojno vijeće neće "tek tako" prepustiti vlast novom predsjedniku koji bi trebao biti izabran u lipnju. "Vojska je još uvijek najviša instanca. Nagon samoodržanja ovoga privilegiranog miljea neće dopustiti da se nova politika, u ovoj slučaju parlament u kojemu s oko 70 posto dominiraju Muslimanska braća i radikalne selefije, bude iznad njih i oduzme moć vojsci i maršalu Tantaviju. Bit će tu pregovaranja i borbe za moć", piše Die Welt navodeći ujedno da pri tome ne treba zaboraviti ni na aktiviste s Tahrir trga, čija sama nazočnost na političko-društvenoj bini Egipta sadrži potencijal za pritisak na vojsku i Muslimansku braću. "Oni su odlučujući jezičak na vagi, kritična masa, vrijedna valuta te teške transformacije, na čijem kraju će u najboljem slučaju vojska igrati umjereniju ulogu, a parlament pokazati svoje civilno lice. No, ne zaboravimo da jedna pobuna od autokracije još ne čini demokraciju. Vjerojatno će zemlja doživjeti još dosta ovakvih nasilnih izljeva. Egipat će se brže nego mislimo naći u demokratskom zastoju. Ali, ipak ne bi trebalo baš sve u crno obaviti." - zaključuje se u komentaru Die Welta.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić