Izraelski Jevreji tuže Austriju
22. august 2011
Noćna mora za 200.000 bečkih Jevreja započela je u martu 1938. godine kada je vojska Adolfa Hitlera zauzela Beč, što su sa oduševljenjem dočekali mnogi Austrijanci. Prije nego što su deportovani i ubijeni u koncentracionim logorima, bečki Jevereji su prethodno protjerani iz njihovih domova, a sva imovina im je konfiskovana. Preživjele žrtve holokausta i njihovi potomci već nekoliko decenija traže naknadu štete od države. Austrija je doduše potpisala "Vašingtonski sporazum" sa Sjedinjenim Američkim Državama, kojim je žrtvama odobrena odšteta u ukupnom iznosu od 146 miliona evra (oko 210 miliona američkih dolara). Međutim, austrijska vlada je 2001. godine priznala da pomenuti iznos odštete nije dovoljan.
"Iznos odštete je smiješan......
"To je samo djelić prvobitne jevrejske imovine", ocjenjuje Marta Raviv (Martha Raviv) , glasnogovornica jevrejske grupe preživjelih žrtava holokausta. Martin otac je ubijen u logoru Buhenvald (Buchenwald), a Marta je imala sedam godina kada je sa majkom deportovana u koncentracioni logor Bergen-Belsen. Preživjela je strahote logora i 1948. godine odlazi u Izrael. Marta Raviv je advokat i do danas se zalaže za prava austrijskih Jevreja. Smatra da je Austrija mnogo profitirala od ukradene jevrejske imovine. "Većina članova vlade je potpuno svjesna da je suma, koju su nam odobrili, smiješna. Austrija je danas ekonomski stabilna zemlja. Vremenom je postajala sve bogatija i bogatija zahvaljujući upravo jevrejskoj imovini iz perioda holokausta", kaže Marta Raviv.
Neki istoričari procjenjuju vrijednost konfiskovane imovine na preko deset milijardi dolara. Međutim, jevrejske grupe - većinom iz SAD-a i Austrije - su prije deset godina dogovorile sa austrijskom vladom formiranje nacionalnog fonda u ukupnom iznosu od 146 miliona evra. Uslov za potpisivanje ovog sporazuma bio je i taj da američki sudovi obustave podizanje tužbi protiv Austrije.
.... i ne može da pokrije pretrpjele gubitke"
Advokat Marta Raviv se nada da će izraelska vlada izvršiti pritisak na Austriju. Izlazak na sud bio bi za preživjele žrtve holokausta jedina alternativa, što sa druge strane, iziskuje visoke troškove, priznaje Raviv.
Profesorka međunarodnog prava na Univerzitetu u Beču Ursula Kribaum (Kriebaum), koja je radila na pomenutom sporazumu, ne vjeruje da postoji adekvatna odšteta: "Veoma je teško da uspostavite pravdu nakon 50 godina. Svi akteri su se potrudili da nađu najbolju moguću mjeru pravde", komentariše Kribaum.
Austrijska vlada se do sada nije izjašnjavala o novim zahtjevima za naknadu štete. Samo je predsjedavajući austrijske stranke "Zelenih" napisao pismo preživjelim žrtvama holokausta u kojem kaže da do sada isplaćene sume ne mogu izjednačiti njihove imovinske gubitke.
Autorke: Keri Skajring / Selma Filipović
Odg. urednik: Mehmed Smajić