1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Jaafari - Kandidat za irackog premijera

Björn Blaschke23. februar 2005

Iracanin cijeli zivot ostaje Iracanin, bez obzira gdje se nalazio – ti m rijecima pokusava Ibrahim al Jaafari pojasniti da on usprkos dva desetljeca provedena u egzilu u Iranu nije izgubio svoj identitet. Ovaj Siit koji se dosada nalazio na vise-manje reprezentativnoj funkciji zamjenika predsjednika, od strane siitskog stranackog saveza nominiran je za polozaj buduceg predsjednika vlade. Björn Blaschke portretira Al Jaafarija

https://p.dw.com/p/AV76
Ibrahim al Jaafari kandidiran je za funkciju novog irackog premijera
Ibrahim al Jaafari kandidiran je za funkciju novog irackog premijeraFoto: dpa

Njegova politicka karijera zapocela je jos odavno. Danas 58-godisnji Jaafari rodjen je u irackom svetom gradu Kerbali, a u Mosulu je zavrsio studij medicine. 1966 godine prikljucio se siitskoj stranci Dawa koja je pocetkom 80-ich godina zapocela sa militantnim akcijama protiv rezima Saddama Husseina. Povod je bio Iracko-I5ranski rata, kojeg je Hussein zapoceo 1980 godine. Tokomk tog rata doslo je i do brutalnog ugnjetavanja irackih Siita, bliskih Siitima u Iranu. Clanstvo u Dawa-Stranci bilo je zabranjeno, a nepostivanje se kaznjavalo smrcu. Samo izmedju 1982 i 1984 je navodno ubijeno oko 77 000 clanova stranke. Razlog: Dawa je – i to ne bez osnove – optuzivana za suradnju sa reizimom u Teheranu. U to vrijeme je Jaafari pobjegao u Iran, a kasnije, 1989 je presao u Veliku Britaniju. Tamo je uskoro postao jedan od najvaznijih ljudi iracke opozicije u egzilu.

U Irak se vratio neposredno nakon svrgavanja Saddeama Husseina sa vlasti. Na jugu zemlje je reorganizirao Dawa-Stranku, postao je njen glasogovornik i organizirao je prve velike demonstracije za brzo povlacenje stranih trupa iz zemlje.

Skori odlazak americkih snaga iz Iraka danas vise medjutim ne predstavlja politicki prioritet Al Jaafarija – vlada sada ima druge probleme. Prije svega radi se o pitanjima uspostave sigurnosti, o funkcioniranju javnih sluzbi i o pokretqanju privredne proizvodnje.

Jaafarijevi protivnici kritiziraju ga prije svega zbog njegovih kontakata sa Iranom. Oni vjeruju da je njegova namjera na prije ili kasnije uspostaviti u Iraku nekakav rezim koji bi bio slican ionom sadasnjem u Iranu. Jaafari to opovrgava i kaze da Irak traba drustveni i drzavni sistem koji odgovara religijskom pluralizmu u zemlji.

Ali Jaafari spada ipak medju one kojise zalazu za to da se u tekst prelaznog ustava od svih religija spomene samo islam. I njegov mentor, veliki ajatolah Ali al-Sistani je neposredno nakon izbora 30. Januara jasno stavio do znanja da bi on zelio da islam bude priznat u ustavu kao jedina osnova pravnog sistema. Prelazni ustav Iraka trenutno je u izradi.