Jadranka Kosor u posjeti BiH

Politički analitičari ovaj posjet posmatraju u kontekstu nedavne zajedničke izjave premijerke i predsjednka Hrvatske o Bosni i Hercegovini. „Njezina posjeta je dizajnirana samo nekoliko dana nakon što je s predsjednikom Hrvatske Ivom Josipovićem dala poznatu zajedničku izjavu u kojoj je otvoreno stala u obranu onih hrvatskih stranaka, koje nakon listopadskih izbora trebaju ući u vlast u BiH, a to su stranke koje imaju nacionalnu legitimaciju Hrvata u BiH, dakle, dva HDZ-a. Mada oni nisu izričito spomenuli stranke, više je nego jasno da se misli na te stranke“, kaže novinar novinske agencije “HINA” Pejo Gašparević.

U jednom od ključnih elemenata izjave Josipović i Kosorova navode: „Republika Hrvatska u ovom trenutku posebno važnim drži da se jasno i kroz sve razine vlasti i uprave u BiH utvrdi definicija predstavnika konstitutivnog naroda kao onog čiji se legitimitet ostvaruje iskazivanjem većinske političke volje pripadnika konstitutivnog naroda iz čijih redova dolazi“.

Numanović: „Bošnjaci gdje stignu majoriziraju Hrvate“

„Hrvatska je i po svojoj ustavnoj obavezi i kao supotpisnica Daytonskog sporazuma dužna brinuti za Hrvate u BiH“, kaže glavni urednik sarajevskog Dnevnog avaza Sead Numanović, koji smatra kako je takva izjava očekivana, logična i ispravna. „Hrvatska ima pravo govoriti i o tome tko su legitimni predstavnici naroda u Bosni i Hercegovini. Mi ne trebamo živjeti u iluziji da sada imamo odlične odnose s Hrvatskom, a da Bošnjaci u dobroj mjeri gaze hrvatska prava u Bosni i Hercegovini, jer mi, najjednostavnije rečeno, i to se očito vidi, gdje imamo priliku majoriziramo Hrvate“, kaže Numanović za Deutshe Welle.

Gašparević ističe kako je zajednička izjava hrvatskog državnog dvojca, koju smatra krupnim političkim događajem, izazvala zadovoljstvo demokratskog spektra, prije svega Hrvata u BiH, ali i suzdržanost bošnjačkih lidera u Sarajevu. Sarajevo, kaže Gašparević, sada iščekuje dalje korake Zagreba, a Zagreb Sarajeva. “ Mislim da je posjeta premijerke Kosor početak jedne ambicioznije politike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini, prije svega prema zaštiti, odnosno zaustavljaju obespravljivanja Hrvata u Bosni i Hercegovini. To je, rekao bih, početak jedne nove politike Zagreba prema Bosni i Hercegovini, jer kad čelnik države i premijerka neke države zajednički daju izjavu onda je to krupan događaj koji se neće iscrpiti samo u toj izjavi“.

“Nova politika Zagreba prema BiH”

Numanović podsjeća kako se Hrvatska pokazala kao dobar susjed Bosni i Hercegovini jer joj pruža svu moguću pomoć na putu u euroatlanske integracije i kako bi BiH trebalo biti do dobrog odnosa s Hrvatskom, jer je ona na pragu ulaska u EU. On upozorava na drugi važan element izjave Kosor - Josipović, u kojem se podupire suverenitet, teritorijalna cjelovitost i euroatlanski put Bosne i Hercegovine, ali i ističe kako BiH "ne može biti funkcionalna država niti postati članicom Europske unije ili NATO-a bez ostvarenje jednakopravnosti Hrvata", te zaključuje:

„Mi ne trebamo sada, pod krinkom dobrih odnosa s Hrvatskom, bacati pod tepih odnose Hrvata i Bošnjaka u BiH, pa da nam se onda dogodi kada Hrvatska uđe u Europsku uniju da imamo povučenu ručnu kočnicu. Tako se događalo u mnogim situacijama sa zemljama, koje su ušle u Europsku uniju, u slučaju recimo Češke i Slovačke, Slovačke i Mađarske, Mađarske i Rumunjske, Slovenije i Italije. Takve nam iluzije nisu potrebne i što se prije suočimo s njima tim bolje“, kaže Numanović.

“Ako ona zaobiđe Sarajevo i ne bude razgovarala s bh. liderima, prvenstveno bošnjačkim liderima i Lagumdžijom i ne suoči se s onima koji kritiziraju njezinu i Josipovićevu platformu prema BiH, onda oni koji tvrde da se Hrvatska ovom izjavom petlja u odnose u BiH dobijaju dodatne argumente i to onda neće doprinijeti poboljšanju međusobnih odnosa. Tako da bi bilo dobro da u okviru posjete BiH dođe u Sarajevo”, zaključuje Numanović.

Nakon premijerke Hrvatske, u posjet BiH, preciznije u Mostar, za dva tjedna, kako saznajemo, treći put od stupanja na predsjedničku dužnost, dolazi i predsjednik Hrvatske Ivo Josipović.

Autor: Milan Šutalo

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić