Jagma entiteta oko državnog novca

Na skupštini akcionara “Elektroprenosa BiH” trebala je biti utvrđena kadrovska struktura s obzirom da je postojećoj odavno istekao mandat ali to se nije desilo. Danas (23.12.) je tek donijeta odluka da se uđe u formiranje nove uprave, bez konkretnih poteza te zaključeno da se donesu investicioni planovi, takođe bez konkretnih rješenja. Premijer RS Željka Cvijanović: “Kada je u pitanju investiranje potvrđeno je da će se ono vršiti u prenosnu mrežu na osnovu kapitla, što znači za Federaciju BiH 58,89 i RS 41,11 odsto”.

Nismo pijani milijarderi

Ovi podaci su bili poznati i prije nekoliko godina kada je formiran “Elektroprenos”, ali se bez obzira na to nakon svake skupštine ponavlja jedna te ista priča o usvajanju finansijskih izvještaja i investiranje. Ono što muči oba entitetska premijera je novac koji je planiran u budžetu za narednu godinu, a kojeg je blokirala SDA u Domu naroda, stavljajući veto na izmjene zakona o Elektroprenosu. Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH, tvrdi da nikom nije u cilju da zloupotrebi državni novac: ”Ne ponašamo se kao pijani milijarderi koji su došli tu da uzmu novac, podjele ga , prokrčme i sutra se probude i ne znaju šta se desilo a uz to da BiH ostane bez električne energije, kako su neki prognozirali”.

Kada je formiran “Elektroprenos”, 2006., definisano je da narednih deset godina nema raspodjele sredstava entitetima. To je promjenjeno novim zakonom koji je ekspresno usvojen u Savjetu ministara i Parlamentu BiH ali je SDA stavila veto na njega, smatrajući da se radi o ugrožavanju funkcionisanja državne kompanije.

Upozorenja od EU

Protiv trošenja sredstava sa računa “Eelektroprenosa”, prije desetogodišnjeg definisanog roka, su i predstavnici međunarodne zajednice u BiH. Smatraju da će se to negativno odraziti na funkcionisanje visokonaponske mreže u BiH. “Tek kada se ustanovi koliko je potrebno za održavanje i dalji razvoj električne mreže, može se odlučiti o tome koliki je iznos novca koji se može podjeliti među dioničarima odnosno entitetima”, kaže zamjenik visokog predstavnika Tamir Vaser.

To mnogo ne brine entitetske prmijere, jer oni imaju samo jedan cilj, odnosno problem. Neusvajanje budžeta na državnom nivou znači da nema novca od MMF-a a problem je utoliko veći što su sredstva od “Elektroprenosa” i prije nego što su raspodjeljena, planirana budžetom. To ozbiljno ugrožava finkcionisanje oba entiteta, mada premijerka Željka Cvijanović kaže da su to tek zli jezici: “Priča o tome kako je nešto ugroženo, kao što je funkcionisanje kompanije ili investicije zato što su akcionari odlučili da uvedu reda u rad ove kompanije i naravno da podjele dobit zato što na to imaju pravo, je apsolutna besmislica”.

Mreža u raspadu

Međutim predsjednik sindikata “Elektroprenosa” Mevludin Kuljanin kaže da su entiteti zaboravili na prava zaposlenih, na udio u neto dobili kompanije. On tvrdi da postoje radnička potraživanja iz 2011. i 2012. Godine ali i da je elektromreža u katastrofalnom stanju jer u nju nije ulagano više od 6 godina: “Od samih dalekovoda, širenja mreže. Treba graditi nove objekte, nove trafostanice, ali i postijeće su dotrajale…to su ogromna sredstva”.

Nakon gotovo godinu i po Upravni odbor Elektroprenosa je prošle sedmice izabrao novog direktora ove komapanije, Matana Žarića. Žarić je izabran na period od četiri godine a do sada je bio direktor “Elektroprivrede HZHB”. “Elektorpenos BiH” osnovan je 2006. godine nakon velikih pritisaka međunarodne zajednice. Cilj joj je održavanje prenosne elektromreže i izgradnja ostalih pratećih kapaciteta. Danas “Elektroprenos” na svom računu ima preko 250 miliona maraka što je i osnovni razlog tolike brige entiteta oko ove kompanije.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić