Japanci otkrivaju Bosnu i Hercegovinu

Sedmodnevni boravak u Bosni i Hercegovini košta svega 200 evra. A ima i šta da se vidi: od kulturnog, vjerskog pa do avanturističkog turizma (raftinga, biciklizma, planinarenja). Stranim gostima su najzanimljiviji gradovi, njihova raznolikost, kultura i mjesto gdje se susreće istok i zapad, kaže Adnan Vlaičić iz Turističke zajednice Kantona Sarajevo (TZ KS), koja Bosnu i Hercegovinu na sajmu u Berlinu predstavlja već punih deset godina.

“Na početku je taj efekat bio da malo promijenimo imidž naše države, što je najvažnije, da upoznamo ljude da je to jedna sigurna destinacija, da je treba posjetiti i da je jako interesantna, pogotovo u kombinaciji sa našim susjednim zemljama. Sve ono što vrijedi posjetiti u Bosni i Hercegovini, želimo da prenesemo gostima, jer mi smo jedna jako mala zemlja,” navodi Vlaičić.

Poruka turistima: “Rat je završio 1995. godine”

Bosna i Hercegovina raspolaže sa 25.000 kreveta. Otvoren je i veliki broj hotela sa tri do pet zvjezdica, pa je danas u zemlji mnogo više smještajnih kapaciteta nego prije rata. Ulaže se u ekoturizam, a razvijaju se i grade etno sela koji bi u narednim godinama mogli da budu uzdanica bosansko-hercegovačkog turizma, kaže Vladimir Šimić, predstavnik bosansko-hercegovačkog privatnog sektora na sajmu u Berlinu. Prepreku za razvoj turizma predstavlja loša komunikacija i transport iz zapadnih zemalja prema Bosni i Hercegovini. A i imidž ratne zemlje još nije prevaziđen, komentariše Šimić.

“Svi koji rade u turizmu pokušavaju da izmjene i da pokažu da je 'rat bio, ali je bio prije 15 godina'. Promijenilo se sve, Bosna i Hercegovina je jedna zemlja koja se razvija, rat je iza nas. U Evropi i svijetu posmatraju Bosnu i Hercegovinu možda kao rizičnu zemlju zbog tog rata, ali svi zaboravljaju da je rat završio 1995. godine”, kaže Šimić.

U saradnji sa susjedima BiH treba da traži svoju šansu

U Bosni i Hercegovini je tokom prošle godine zabilježeno 650.000 dolazaka stranih turista koji su ostvarili 1,4 miliona noćenja. Procjenjuje se da je ovaj zvanični podatak tek 60% od ukupnog broja dolazaka i noćenja, jer mnogi domaćini ne prijavljuju svoje goste. Rezervaciju aranžmana i plaćanje turističkih usluga u Bosni i Hercegovini od jeseni prošle godine moguće je vršiti i putem interneta (www.exploringbosnia.com). Za postizanje boljih turističkih efekata, razvija se saradnja i sa turističkim agencijama u susjednim zemljama, prije svega sa agencijama u Hrvatskoj, kaže Vladimir Šimić.

“Pravimo jednodnevne i dvodnevne izlete sa japanskim turistima koji dolaze u Hrvatsku, da dođu u Bosnu i Hercegovinu i posjete možda Sarajevo, Mostar ili neki drugi grad, jer Bosna i Hercegovina ne može da ponudi japanskom turisti 15 dana boravka. Možda i može, ali oni uvijek traže nešto novo, tako da u nekoj regionalnoj saradnji sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom, Bosna i Hercegovina treba da traži i svoju šansu u turizmu.”

Međunarodni sajam turizma u Berlinu traje do kraja nedjelje (10.-14.3.). Na njemu učestvuje 11.000 izlagača iz 180 zemalja. Svjetska privredna kriza nije smanjila interes za sajam turizma, a organizatori očekuju 170.000 posjetilaca.

Autorka: Selma Filipović

Odg. ur.: Marina Martinović