Jasne poruke zemljama bivše Jugoslavije

Usvojene su Rezolucije o zaštiti svjedoka, pomirenju i dijalogu među zemljama bivše Jugoslavije, kao i rezolucija o obavezi članica Savjeta Evrope da sarađuju u istragama ratnih zločina. U Strazburu je poručeno da su etnički konflikti dio prošlosti, a da se budućnost Balkana i Evrope zasniva na pravdi i međusobnim poštovanju.

Rezolucijom o zaštiti svjedoka na Balkanu Savjet Evrope skrenuo je pažnju na probleme sa kojima se suočavaju svjedoci u procesuiranju ratnih zločina. Gotovo dvije decenije poslije sukoba na teritoriji nekadašnje Jugoslavije materijalni dokazi o zločinima su nestali, ali do istine se može doći preko izjava svedoka. Iako je njihova uloga u rasvetljavanju ratnih zločina, dostizanju pravde, a samim tim i pomirenja u regionu, nezamjenljiva, svjedoci su u mogim slučajevima predmet zastrašivnja, manipulacije i pritisaka, a bilo je i smrtnih ishoda, navodi izvjestilac Savjeta Evrope, Žan Šarl Gardeto:

„Ako želite da budete svjedok morate da budete veoma hrabri. Svjedoci koji istupe da bi rekli istinu moraju da imaju efikasnu zaštitu kako bi imali snage da svjedoče bez straha. Njima se mora obezbijediti pomoć – logistika kao i pravna i psihološka pomoć, prije, za vrijeme i poslije suđenja.“

Gardeto kaže da je sistem zaštite svjedoka u zemljama Zapadnog Balkana nedovoljan, i poziva države regiona na ozbiljna poboljšanja i usklađivanje nacionalnih zakonodavstava sa savremenim rješenjima u oblasti zaštite svjedoka. Tako se vlasti Srbije pozivaju da organizuju operativnost Jedinice za zaštitu svjedoka, kao i da razmotre mogućnost prebacivanja odgovornosti za zaštitu svjedoka sa MUP-a na Ministarstvo pravde, kako bi se izbjegao bilo kakav sukob interesa između pripadnika ove jedinice i svjedoka. Vlasti Bosne i Hercegovine trebalo bi da bez oklijevanja provedu preporuke iz Nacionalne strategije za slučajeve ratnih zločina, da poboljšaju zakonodavstvo i izdvoje resurse za Državnu agenciju za istrage i zaštitu, kao i da razmotre mogućnost uspostavljanja nacionalnog vrhovnog suda koji bi se starao o harmonizaciji zakonodavstva u cijeloj državi.

Pomirenje i politički dijalog zemalja bivše Jugoslavije

Rezolucijom o pomirenju i političkom dijalogu među zemljama nekadašnje Jugoslavije, Savjet Evrope pozdravlja posvećenost i spremnost zemalja regiona da uz „nove odnose i poboljšanu saradnju“ prevaziđu naslijeđe konfliktne prošlosti. Istovremeno se naglašava da puno pomirenje među zemljama nekadašnje Jugoslavije zavisi od uspješnog rješavanja otvorenih pitanja kao što su pitanje nestalih osoba, procesuiranje ratnih zločina, pitanje izbjeglica ali i neslaganja oko granica. Izvjestilac Savjeta Evrope, Pjetro Marćenaro naveo je da je u sukobima u bivšoj Jugoslaviji, dvedesetih godina, život izgubilo oko 140 000 ljudi, da se još ne zna sudbina njih 14 000, da je 300 000 interno raseljeno, a da oko 120 000 izbjeglica još uvijek ne može da se vrati kućama:

„Ova nova „geografija“ sa kojom smo se suočili, a kojom je dominirala etnička podjela dovodi nas do osnovnog pitanja - da li je demokratiju i i vladavinu prava moguće zasnovati na etničkim osnovama? Sa druge strane ne smijemo zaboraviti da je ovakva podjela bila bitna za obustavu rata.“

Ovom rezolucijom pozivaju se zemlje bivše Jugoslavije da pitanje nestalih ostane prioritet, da se riješe granični sporovi, uspostavi puna saradnja sa Tribunalom u Hagu, otvore arhive i obezbijedi popis žrtava ratnih sukoba u cilju rješavaja nasljeđa prošlosti.

Internacionalna saradanja u procesuiranju osumljičenih za ratne zločine

Rezolucijom o obavezi članica Savjeta Evrope da sarađuju u procesuiranju ratnih zločina pozivaju se i zemlje nekadašnje Jugoslavije, ali i ostale članice Savjeta Evrope da preduzmu neophodne korake kako bi se preostali osumljičeni za ratne zločine našli pred licem pravde. U tom smislu već je postignut napredak potpisivanjem bilateralnih dogovora zemalja Zapadnog Balkna u oblasti gonjenja i izručenja optuženih. Problem, na koji ukazuje izvjestilac Savjeta Evrope, Miljenko Dorić, nastaje kada se optuženi za ratne zločine nađu na teritoriji trećih zemalja koje često, iz raznih razloga, ne žele da ih izruče:

„ Saradnja svih država u procesuiranju ratnih zločina je apsolutno bitna. Samo internacionalna saradnja može da omogući gonjenje svih onih koji su odgovorni za ratne zločine počinjene na teritoriji nekadašnje Jugoslavije.“

Savjet Evrope stoga poziva na reforme nacionalnih zakonodavstava koje bi olakšale suđenja kao i na efikasnu međudržavnu kooperaciju u cilju procesuiranja i kažnjavanja ratnih zločina.

Autor: Marina Maksimović

Odg. urednik: Zorica Ilić