1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Javni servisi u BiH - sloboda i odgovornost

Ernest Zavilla30. januar 2007

Prema izvještaju koji je medijska grupa Reporteri bez granica objavila krajem prošle godine, Bosna i Hercegovina se nalazi među dvadeset zemalja sa najvećim stepenom slobode medija. Tako je ova zemlja daleko ispred dugogodišnjih članica Evropske unije, poput Grčke koja se nalazi na 32. ili Italije koja je na 40. mjestu.

https://p.dw.com/p/AUhE
Foto: AP Graphics/DW

BHT1

Velik broj medija na prostoru bivše Jugoslavije, tokom devedesetih ne samo da nije pokazao zadovoljavajući stepen odgovornosti, nego se otvoreno stavio u službu ratnih ciljeva. Usljed toga građani su u velikoj mjeri izgubili povjerenje u medije, što je medije, ali i cjelokupno društvo dovelo u nezavidnu situaciju.

Nakon rata međunarodna zajednica, svjesna važnosti medija, je u Bosni i Hercegovini insistirala na temeljnim reformama, što je na kraju dovelo do afirmacije javnih servisa i ukupnog podizanja standarda izvještavanja.

Prema mišljenju Milana Trivića, direktora BHT1, zadatak javnog radio-televizijskog servisa Bosne i Hercegovine jeste integrisanje BH javnosti koja je trenutno duboko podijeljena na tri javna mijenja.

"To nije zadatak u političkom smislu, nego u čisto profesionalnom. Ja mislim da će taj zadatak biti ispunjen sam po sebi onda kada novinari profesionalno pristupe temama o kojima izvještavaju"

Na pitanje koji su to glavni problemi sa kojima se suočava Javni servis u ispunjavanju misije blagovremenog i svukupnog informisanja. Trivić je istakao kako mnogi problemi proizilaze iz toga što su mediji u Bosni i Hercegovini, daleko ispred društva u kome djeluju, upravo zato što su reforme medija odmakle daleko ispred svi ostalih reformi.

"Dakle mi smo uspostavili kakav-takav program, ali država još uvijek nije učinila ono što je po meni bilo prirodno da do sada učini, tj. da BHT1 definiše kao pravni subjekt. To je nama neophodno kako bi izgradili vlastite procedure i time povećali stepen naše odgovornsti prema društvu"

Iako je izvještaj Reportera bez granica izrazito pozitivan u ocjenjivanju medijske situacije u BiH, ipak se dešavaju situacije poput nedavnog prekida komunikacije između Vlade RS i BHT1. Vlada Republike Srpske je odlučila nedavati izjave za ovu kuću, optužujući je za neprofesionalan odnos. Dali se radi o političkom pritisku? Milan Trivić, tvrdi:

"Vlada RS tvrdi kako se ne radi o političkom pritisku, no ipak ja i nakon dugogodišnjeg novinarskog iskustva nikada nisam čuo da neka stranka, država, ili dio države ne daju izjave jednom mediju"

I pored svega Trivić ističe kako se nada da će se ova situacija biti prevaziđena, te kako neće bitno uticati na visok stepen slobode medija u BiH:

"Čak treba biti i samokritičan, mislim da i sami novinari svojom neprofesionalnošću ponekad ograničavaju slobodu medija, jer po mom mišljenju profesionalnost zaposlenih u medijima je često na niskom nivou."

RTRS

Osim Radio-televizijskog servisa Bosne i Hercegovine, te Radio-televizije Federacije BiH, u sklopu Javnog radio-televizijskog sistema Bosne i Hercegovine djeluje i Radio-televizija Republike Srpske.

Kada je u pitanju zadovoljavajući stepen slobode medija u Bosni i Hercegovini Direktorica sektora programa RTRS-a, Mira Lolić-Močević se slaže sa direktorom BHT1, Milanom Trivićem kako su mediji u ovoj zemlji daleko ispred ostatka društva, zahvaljujući uticaju međunarodne zajednice.

Ipak, ona ističe da međunarodna zajednica, koja je pokrenula ove reforme, ima samo manji dio zasluga. Predstavnici međunarodnih institucija su i u drugim sverama BH društva pomogli donošenju kvalitetnih zakona, međutim to samo po sebi nije dovoljno. Za slobodu medija su najviše zaslužni sami novinari koji su iskoristili dobru zakonsku osnovu kako bi podigli nivo izvještavanja.

"Uzalud zakoni kada nemate struku i institucije koje će ih znati sprovesti. U BiH medijima imate zaposlene koji zakonsku osnovu žele sprovesti u djelo, dakle, ostvarenu slobodu koju imaju kroz zakone oni su sproveli u djelo"

Potez Vlade RS prema BHT1 Mira Lolić Močević objašnjava nezadovoljstvom cjelokupne javnosti Republici Srpske načinom na koji BHT1 pristupa ovom entitetu , ipak smatra da vlast uopšte mora biti vrlo oprezna kada se radi o medijima.

"Niko ne smije da vrši pritisak na medije, pa tako ni Vlada RS na BHT1, ipak i sam BHT1 mora izvještavati tako da zadovolji javnost u oba entiteta."

Budućnost medija je u novinarima koji su svijesni uloge medija u društvu, pa samim tim i vlastite odgovornosti. Budućnost javnog servisa Mira Lolić Močević vidi u dolasku mladih i visokoobrazovanih ljudi

"Postoji stalna potreba za dolaskom visokoobrazovanih ljudi koji razumiju ulogu Javnog servisa, odnosno njegovu ulogu ne samo u informisanju nego i u kulturnom, obrazovnom i svakom drugom smislu. Ja se nadam da će ti ljudi doprinjeti daljoj demokratizaciji medija, a samim tim i demokratizaciji društva u Bosni i Hercegovini"