Jazz na balkanski način

36 – ogodišnji Banjalučanin Dejan Terzić u njemačkom Heidelbergu živi od svoje druge godine. Srpsko – hrvatski, kaže, govori samo sa svojom majkom, ali opet, iako sa poteškoćama, vrlo rado ga koristi. Ovo mu je tek drugi put u Sarajevu.

"Za mene je to uvijek super osjećaj da dođem u Sarajevo, pošto obožavam grad. Grad je fenomenalan. Festival je fantastičan. Tako su nas lijepo primili i sve štima. Sve funkcioniše onako kao što treba da bude za muzičare. Ja se ustvari već cijelu godinu radujem da dođem ovamo da sviram."

Nešto stariji jazz – umjetnik Markus Stockhausen rođen je u Kölnu. Iako nema bosansko porijeklo oduševljen je bh. prijestolnicom. Sarajevo se, kaže, donekle može porediti sa njemačkim metropolama.

"Dugo sam se pripremao doći ovdje. Prirodom mog nemirnog duha Sarajevo me je jako i ranije privlačilo. Za mene je Sarajevo multikulturni grad poput Berlina, jer vuče tradicije različitih naroda koji su ovdje živjeli ili još žive. Tako da se donekle osjećam kao da sam upravo na svom domaćem terenu. Zaista je poseban i, rekao bih, alternativni grad. Možda ako nešto nema u Hamburgu, Münchenu ili Kölnu, naprimjer, onda to zasigurno ima ovdje u Sarajevu."

Jubilarni X "Sarajevo JazzFest" svojim programom najraznovrsniji je do sada. U vremenu općeg kiča i turbo – folka jazz je odlična alternativa, kaže Edin Zubčević, festivalski direktor.

"Gradimo i integriramo publiku sve ove godine na način da pažljivo radimo programe, da u isto vrijeme budemo aktuelni, da na određeni način animiramo ono što će se dešavati u budućnosti na sceni, a u isto vrijeme da ponudimo nešto i mlađoj generaciji, koja treba da zapravo bude generacija za budućnost."

Na koncertu Dejana Terzića i njegovog Undergrounda bilo je oko 650 posjetitelja. No, to je za jazz – svirke prilično veliki broj, kaže Dejan Terzić. Možda je pomalo neobično njegovo mišljenje da je jazz u Bosni i Hercegovini više njegovan već u Njemačkoj.

"U Njemačkoj je malo teže. U Njemačkoj percepcija jazza nije tako jaka, nažalost, kao što bi trebala da bude, ja mislim. Ima puno razloga. Najprije, Njemačka je oduvijek bila jedna zemlja gdje je klasika i kultura bila uvijek na visokom nivou i sve subvencije, sve pare što država daje za subvencije te kulture, idu za klasiku i za pozorište i za tako dalje. Za jazz ustvari ne ostaje baš puno."

Dok Dejan Terzić svira i istražuje jazz sa primjesama balkanske etno – muzike Markus Stockhausen preferira klasični i klupski jazz. Stockhausen smatra da je "Sarajevo JazzFest" do te mjere kvalitetan da mu prema svojoj kvaliteti eventualno mogu parirati festivali u Beču i Salzburgu, naprimjer.

"Bio sam na različitim jazz – festivalima širom svijeta, ali ovaj sarajevski svakako ima svoj jedinstveni stil. Jednostavno, prepoznatljiv je i unikatan. Samim tim što ove godine slavi svoj jubilej velika je stvar. Pogotovo, imajući u vidu da sve više živimo u svijetu kiča, a da sve manje ljudi uopće želi slušati kvalitetnu muziku kao sto je jazz."

I Terzić i Stockhausen tvrde da "Sarajevo JazzFest" ima jako važno mjesto na svjetskom kalendaru jazza. Obojica već imaju zakazane svoje nastupe širom svijeta čak do kraja naredne godine.