Je li Amerika spremna za crnog predsjednika?

U Americi se ne smije biti rasista, kaže dr. Edvard Frenic (Edward Franitz), profesor historije na Univerzitetu u Indianapolisu. Isticanje neprijateljstva prema ženama ili pričanje seksističkih viceva nisu politički korektni, ali se ipak na to gleda kroz prste, kaže ovaj profesor. No, neraspoloženje prema crncima, prije svega među mladim ljudima je potpuno nemoguće: „Biti rasista značilo bi ignorirati sve što je u ovoj zemlji postignuto u posljednjih 40 do 50 godina.“

Da li je Hilari pogodila bolnu tačku?

Tako je Hilari Klinton (Hillary Clinton) bila izložena žestokim kritikama kada je, nakon što je dobila izbore u Indijani, a izgubila u Sjevernoj Karolini, rekla da je ona kandidatkinja koju će birati bijeli glasači. Ona je također rekla kako će njen konkurent Obama s njima imati probleme. Njena neprikrivena poruka bila ja jasna: Crni kandidat neće dobiti dovoljno glasova bijelaca.

Ipak, ova izjava nije samo tabu u SAD, već se to ne može tako jednostavno ni tvrditi. Obama je, naime, spektakularno pobijedio u Ajovi – saveznoj američkoj državi u kojoj živi 95 procenata bijelaca. Ipak, sadašnje natjecanje odvija se samo u Demokratskoj partiji. Stoga se postavlja pitanje šta će se desiti u novembru kada bude birala cijela zemlja. Je li moguće da je Hilari Klinton ipak pogodila u bolnu tačku Baraka Obame (Barack Obama) i američkog društva? Edvard Frenic kaže:

„Ne vjerujem ni jednom Amerikancu koji na pitanje u anketama da li rasa igra ulogu prilikom njegove odluke za koga će glasati na izborima kaže ne. To mora igrati ulogu. Pitanje je da li je odlučujući pozitivan ili negativan efekt."

Profesor Frenic smatra da kada je riječ o Obami njegova boja kože ima pozitivan efekt: „Ljudi prepoznaju da se radi o historijskom momentu. Njegova kandidatura je za ljude atraktivna iz više različitih razloga. Oni to možda ne mogu tako artikulirati, ali se to rado dovodi u vezi.“

Crnci ipak podržavaju Baraka

Iako je podrška crnih birača bila pod znakom pitanja Obamu u međuvremenu podržavaju upravo oni. Podrška Obami u ovoj skupini iznosi iznad 90 procenata. Donedavno je ta podrška bila dovođena u pitanje. Obama, naime, nije dijete iz geta. Njegov otac nije iz Kenije. Odrastao je na Havajima i u Džakarti, studirao na Kolumbija Univerzitetu i na Harvardu. On predstavlja novu generaciju crnaca koji se nisu morali boriti za svoja prava: „Zbog toga što se nije morao boriti za ova prava on ne dobija podršku iz klasičnih pokreta za prava crnaca.“

Većina birača Demokrata kako se do sada čini ima mišljenje da bi Barak Obama mogao postati predsjednik. Ipak, odgovor na pitanje da li će on biti kandidat Demokratske stranke na predsjedničkim izborima dati će u novembru takozvani superdelegati koji imaju zadnju riječ. Oni bi dakle mogli dati naredni signal o tome da li je Amerika spremna za predsjednika crne boje kože.